Ministar trgovine turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić nedavno je ocenio da postoji prostor za dolazak novih trgovinskih lanaca u Srbiju, te da je dolazak "Lidla" važan jer će pojačati konkurenciju i uticati na pad cena u maloprodaji. Međutim, domaći privrednici se žale da ustupci i subvencije koje država izdvaja za strance naše trgovce čine manje konkurentnima. Iz Udruženja za zaštitu potrošača ukazuju da dolazak velikih trgovinskih lanaca nije značajnije uticao na pad cena u maloprodaji, pa iste proizvode koji su često lošijeg kvaliteta potrošači u Srbiji plaćaju duplo skuplje nego u inostranstvu. Ljajić je ukazao da je kod nas još nepovoljan odnos tradicionalne i moderne trgovine jer se tržište deli na 30% moderne i čak 70% tradicionalne trgovine, dok je u zemljama u okruženju taj odnos daleko u korist moderne trgovine.
Ministar trgovine turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić nedavno je ocenio da postoji prostor za dolazak novih trgovinskih lanaca u Srbiju, te da je dolazak "Lidla" važan jer će pojačati konkurenciju i uticati na pad cena u maloprodaji.
Međutim, domaći privrednici se žale da ustupci i subvencije koje država izdvaja za strance naše trgovce čine manje konkurentnima.
Iz Udruženja za zaštitu potrošača ukazuju da dolazak velikih trgovinskih lanaca nije značajnije uticao na pad cena u maloprodaji, pa iste proizvode koji su često lošijeg kvaliteta potrošači u Srbiji plaćaju duplo skuplje nego u inostranstvu.
Ministar Ljajić je ukazao da je kod nas još nepovoljan odnos tradicionalne i moderne trgovine jer se tržište deli na 30% moderne i čak 70% tradicionalne trgovine, dok je u zemljama u okruženju taj odnos daleko u korist moderne trgovine.
"Na lokalnom i regionalnom nivou imamo žestoku konkurenciju jer postoji oko 45 maloprodajnih lanaca, ali je zastupljeno i veliko učešće pijaca i tezgi u ukupnoj trgovini (9%)", kaže Ljajić i dodaje da loša situacija kada je reč o hipermarketima (učešće 3%) i diskontnim lanacima, kojih uopšte nema.
On je istakao da Vlada radi na novom Zakonu o zaštiti konkurencije jer je neophodna harmonizacija sa pravnim tekovinama EU, te da je zadatak države da stvori pravni okvir koji će omogućiti jednake startne pozicije za sve učesnike na tržištu.
Prema navodima Udruženja za zaštitu potrošača naši građani više plaćaju odeću, obuću, školski pribor, tehničke uređaje nego potrošači iz inostanstva.
Takva praksa je posledica jakog uvozničkog lobija, ukazuje Goran Papović iz Udruženja za zaštitu potrošača.
On dodaje da će predstavnici tog udruženja imati sastanak sa menadžmentom "Lidla", te da će im tom prilikom ukazati da ne bi bilo dobro da se nakon dolaska u našu zemlju uklope u monopolistička pravila koja važe na našem tržištu.
EU je u prethodnih 15 godina uložila 4,6 miliona za razvoj tehničkih kapaciteta Komisije za zaštitu konkurencije u Srbiji, a realizacija novog projekta vrednog milion evra počeće 1. juna.
Međutim, predstavnici komisije se žale na nedovoljan broj zaposlenih jer ih ima samo 10-ak zaduženih da utvrđuju povrede konkurencije na tržištu cele Srbije.
Podsetimo da je jedan od slučajeva u kojem su nedavno dokazali povredu konkurencije kartel od 15 trgovaca, koji su se ugovorima obavezali da će se pridržavati dogovorene cene za određene marke sportske obuće, odeće i sportske opreme, te pravila o sniženjima i akcijama.