
Kupovina iz udobnosti doma odavno je svakodnevica za građane Bosne i Hercegovine, a sve što ne mogu pronaći na bh. tržištu potrošači se ne libe naručiti iz inostranstva, pa je tako pazar preko interneta ove godine bio težak više od 2,8 miliona KM.
Pokazuju to podaci Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine, a kako ističu iz ove ustanove za "Nezavisne novine", taj iznos se odnosi na vrijednost ocarinjene robe u poštanskom prometu, pri carinskim referatima u Banjaluci, Mostaru i Sarajevu za devet mjeseci ove godine.
Dažbine na pošiljke su, kako navode iz UIO BiH, bile u iznosu od 636.365 KM.
"U pitanju su pošiljke koje podliježu uvoznom carinjenju, i to: vrijednost robe preko 300 KM koje naruči fizičko lice od pravnog lica, odnosno vrijednost robe preko 90 KM koje naruči fizičko lice od drugog fizičkog lica iz inostranstva", objašnjavaju iz UIO BiH.
Upravo to pokazuje da je stvarni broj narudžbi iz inostranstva i znatno veći jer UIO BiH bilježi samo pošiljke čija je vrijednost veća od pomenutih vrijednosti, dok su na pošiljke ispod tih vrijednosti poručioci oslobođeni plaćanja uvoznih dažbina.
Gledajući isti period lani, kada je ukupna vrijednost ocarinjene robe bila oko 2,6 miliona maraka, dažbine su iznosile 574.911 KM.
Sve više građana kupuje putem stranih platformi
Da je kupovina preko interneta znatno veća nego što govore brojke smatra i Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruženja građana "ToPeeR" Doboj, koja ističe da imamo i trgovinu preko Facebook stranica koje nigdje nisu registrovane.
"Građani su krenuli da kupuju sve putem interneta, i to daleko više nego prethodnih godina. Potrošači su se osmelili i dosta toga su i naučili od udruženja potrošača. Sada znaju prepoznati prevare, pa prevare više nisu toliko česte", kaže ona za "Nezavisne novine".
Pandemija i nove platforme ubrzale rast e-trgovine
Kako dodaje, pandemija virusa korona, a zatim i pojava platformi poput "Temua" su dodatno podstakli građane da kupuju putem interneta.
"Mi nismo narod koji je naviknut na ovu vrstu trgovine ili kupovine, tako da je kovid pokazao da se i na taj način može kupovati. S druge strane, stvorili smo i mentalnog potrošača koji je ovisan o e-trgovini, tome su doprineli i marketinški trikovi, ali mislim da nas je kovid naučio kako da koristimo onlajn kupovinu", objašnjava ona dodajući da je pandemija primorala i starije da pređu na kupovinu putem interneta.
Dostava skuplja od proizvoda
Kupovina preko interneta nije strana ni za Ivanu M. iz Banjaluke, koja ističe da već godinama kupuje u inostranstvu putem raznih sajtova za prodaju.
"Mnoge stvari koje koristim, poput kozmetike, nisu dostupne kod nas, pa ih kupujem onlajn i nikad nisam imala problem. Doduše, kupujem tamo gdje je provjereno", kaže Ivana.
Kako ističe, problem zna predstavljati dostava koja ponekad bude skuplja od samog proizvoda.
"Problem je što nismo u Evropskoj uniji, pa su često usluge dostave znatno skuplje za BiH nego za druge zemlje. Nisu rijetke situacije i kada je dostava skuplja od proizvoda, pa zbog toga nekad ne pazarim ništa", ističe ona za "Nezavisne novine".