Ima li prostora za niže cene

Bez autora
Oct 18 2012

Pojeftinili su ulje, šećer, meso i mesne prerađevine. Od kraja leta, država je uradila gotovo sve što je mogla da stabilizuje tržište, spreči nestašice ulja i šećera i snizi cene hrane. Očekuje se da Vlada donese odluku i o snižavanju trgovačkih marži na ulje sa 10 na 5 odsto, posle čega bi ulje trebalo da pojeftini od 15 do 20 dinara. Cena ulja jeste snižena, ali ne i cena biljnih masti, mleka u prahu, kakao butera, brašna, kukuruznog griza i drugih sirovina koje koriste u proizvodnji. Trgovci kažu da oni nisu jedini krivci za poskupljenja. Cene formiraju i proizvođači i prerađivači. Država na njih utiče preko stope PDV-a i drugim porezima. Oblikuju ih i kursne razlike i inflacija. Organizacije potrošača i sindikati i dalje smatraju da cene mogu biti niže.

Ima li prostora za niže ceneTrgovci kažu da oni nisu jedini krivci za poskupljenja prehrambenih proizvoda, jer cene formiraju i proizvođači i prerađivači. Država na njih utiče preko stope PDV-a i drugim porezima. Oblikuju ih i kursne razlike i inflacija. Stručnjaci smatraju da ima prostora za snižavanje cena prehrambenih proizvoda.

Pojeftinili su ulje, šećer, meso i mesne prerađevine. Od kraja leta, država je uradila gotovo sve što je mogla da stabilizuje tržište, spreči nestašice ulja i šećera i snizi cene hrane. Očekuje se da Vlada donese odluku i o snižavanju trgovačkih marži na ulje sa 10 na 5 odsto, posle čega bi ulje trebalo da pojeftini od 15 do 20 dinara.

Cena ulja jeste snižena, ali ne i cena biljnih masti, mleka u prahu, kakao butera, brašna, kukuruznog griza i drugih sirovina koje koriste u proizvodnji, kažu predstavnici konditorske industrije.

Marina Savić iz "Štarka" kaže da ta kompanija od januara nije podizala cene svojih proizvoda, tako da trenutno nema prostora za korigovanje cena naniže.

"Suština je da se ovim vraćanjem cena šećera na nivo od pre 1. oktobra samo ublažava u stvari taj prvobitni udar poskupljenja, jer je sada umesto najavljenih 15 odsto, šećer poskupeo devet odsto", kaže Marina Savić.

Trgovci kažu da oni nisu jedini krivci za poskupljenja. Cene formiraju i proizvođači i prerađivači. Država na njih utiče preko stope PDV-a i drugim porezima. Oblikuju ih i kursne razlike i inflacija.

"Mi sve činimo da malu dodatu vrednost uradimo. A to činimo kroz minimalno kreditno zaduživanje, punu likvidnost u svom poslovanju i treća, najvažnija stvar je porodična kompanija koja veoma vodi računa o domaćinskom poslovanju i organizovanju gde se troškovi svode na minimum", kaže vlasnik DIS-a Zoran Tirnanić.

Organizacije potrošača i sindikati i dalje smatraju da cene mogu biti niže.

Goran Papović iz Nacionalne organizacije potrošača kaže da će organizacija u narednih nekoliko dana zajedno sa sindikatom pokrenuti akciju i kampanju preko medija da javno žigošu sve trgovce i sve proizvođače koji su u toku ove godine neopravdano povećali cene svojih proizvoda i usluga.

"Na taj način ćemo zajedno sa sindikatom naterati i proizvođače i trgovce da vrate cene svojih proizvoda", kaže Papović.

Stručnjaci smatraju da ima prostora za snižavanje cena prehrambenih proizvoda. Za nešto više od dva meseca, vrednost evra niža je za osam dinara.

"Radi se o tome da su cene snižene, ali zbog monopolskog položaja i drugih faktora nisu tolike kolike bi trebale da budu. Da nije toga cene bi bile još niže, bile bi bliže realnosti. Moraće iz nužde da snize cene, jer nema ko da plaća", kaže Miloje Kanjevac sa  Instituta za tržišna istraživanja.

I meso je pojeftinilo od kad je cena žive vage pala sa 250 na 220 dinara po kilogramu. Jeftinije su i prerađevine nekih proizvođača. Cena svinjskog buta, na primer, niža je oko 120 dinara. Kilogram sada košta oko 580 dinara. Junetina je jeftinija oko 40, a piletina oko 20 dinara po kilogramu.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik