Kineski trgovci odlaze iz Srbije

Bez autora
Apr 08 2015

Ekonomska kriza, promene na tržištu i carinska politika učinili su da Kinezi sve više odlaze iz Srbije. Do 1998. godine u Srbiji je živelo svega stotinu Kineza. Posle tog perioda uključujući i vreme NATO agresije taj broj je varirao između 15 hiljada do čak 45 hiljada kineskih državljana. Kada su Kinezi tu, čini se da ni Luj Viton ženama u Srbiji nije nedostižan san. Od tezgi na pijaci stigli su do prvog kineskog tržnog centra u Evropi u novobeogradskom bloku 70. Ksia Šau je u Srbiju došao 2004. godine. Ima porodicu i ukoliko mu posao ne bude išao kako treba ne zna kuda dalje. Bila je manja carina i jeftinija roba u Kini, sada je velika carina, više dinara za evro, juan raste i nemam računa da ostanem, kaže Šau. Jak juan poskupljuje kinesku robu. Pre dve godine za evro se dobijalo 11, a sada samo šest juana. Novi tržni centri nikli su u okruženju, carina, PDV i zakup poslovnog prostora dodatno su smanjili konkurentnost kineske robe.

Kineski trgovci odlaze iz SrbijeEkonomska kriza, promene na tržištu i carinska politika učinili su da Kinezi sve više odlaze iz Srbije.

Do 1998. godine u Srbiji je živelo svega stotinu Kineza. Posle tog perioda uključujući i vreme NATO agresije taj broj je varirao između 15 hiljada do čak 45 hiljada kineskih državljana.

Kada su Kinezi tu, čini se da ni Luj Viton ženama u Srbiji nije nedostižan san. Od tezgi na pijaci stigli su do prvog kineskog tržnog centra u Evropi u novobeogradskom bloku 70.

Ksia Šau je u Srbiju došao 2004. godine. Ima porodicu i ukoliko mu posao ne bude išao kako treba ne zna kuda dalje.

"Bila je manja carina i jeftinija roba u Kini, sada je velika carina, više dinara za evro,  juan raste i nemam računa da ostanem", kaže Šau.

Jak juan poskupljuje kinesku robu. Pre dve godine za evro se dobijalo 11, a sada samo šest juana. Novi tržni centri nikli su u okruženju, carina, PDV i zakup poslovnog prostora dodatno su smanjili konkurentnost kineske robe.

"Carina je bila oko 10 hiljada evra na kontejner sada ide i do 7,5 miliona dinara. Carina koja je najveća za kinesku robu na svetu, posebno u Evropi", kaže Hong Šen iz Asocijacije kineskih privredenika u Srbiji.

Do pre neku godinu krcata, isključivo kineskom robom, kineska robna kuća na Novom Beogradu sada ustupa mesto turskoj odeći, zavesama, nakitu, jer sa Turskom imamo Ugovor o slobodnoj trgovini.

"Ovde smo već tri godine. Svake godine je sve slabije i slabije zbog odlaska Kineza jer su ljudi navikli na Kineze, na gužvu, da kupuju što jeftinije", kaže Aleksandar Stanojević iz Kineskog tržnog centra.

Časopis Novel Jurop izdaje se u tiražu od 600 hiljada primeraka u Beču i namenjen je kineskoj dijaspori.

Beograd nije slučajno odabran za centar kineske robe u to vreme jer je ovde ulazilo oko tri i po hiljade kontejnera mesečno. U Beogradu se prodavalo 500 dok je ostali deo kineske robe išao u okolne zemlje.

Sada više nije tako i Kinezi odlaze. U Srbiji ih ima svega 3.000. Kinezi i Srbi se ovde dobro slaži iako su konkurencija. Da li će tako biti i sa nekim budućim domaćinima?

"U zadnje vreme počeli su da idu u Južnu Ameriku, u sve zemlje osim Argentine", kaže Hong Šen.

Čile, Urugvaj, Brazil su zemlje u ekonomskom zamahu, pa je logično da Kinezi idu tamo gde je privreda u uzletu. U zemljama bivše Jugoslavije ih je najmanje a ako ih se baš uželimo moći ćemo da ih vidimo u Italiji, Austriji, Velikoj Britaniji i Nemačkoj gde ih ima oko milion i po.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik