Marža na obuću 200 odsto

Bez autora
Aug 08 2014

Kada flaša piva od pola litra, popularnog “zidarca“, izađe iz fabrike, njena cena je 29 dinara. Ta ista flaša u prodavnici košta duplo više. Slična je situacija i sa pilećim mesom, nešto niže marže su za hleb, mleko i mlečne proizvode. Na putu od proizvođača do potrošača roba prolazi kroz ruke dobavljača, distributera, trgovaca... Svako od njih uzima za sebe deo zarade, znatno veći nego njihove kolege u svetu, pa su hrana, odeća, obuća i bela tehnika kod nas skuplji nego u ostatku Evrope. Uslove za ovakvo poslovanje učesnicima u trgovinskom lancu stvaraju trgovački, proizvođački i uvozni lobiji i monopoli, skupa proizvodnja i neinformisani potrošači. Trgovačke marže su dobro čuvana tajna, a da bi cene mogle da budu mnogo niže, lako se dokazuje svakom posetom inostranstvu, gde je istu robu moguće pazariti za manje novca. A da namirnice mogu da budu jeftinije, jasno je kad na takozvanim akcijskim sniženjima trgovci obore cene hrane za više od 50 odsto, a odeće i obuće i za 70...

Kada flaša piva od pola litra, popularnog “zidarca“, izađe iz fabrike, njena cena je 29 dinara. Ta ista flaša u prodavnici košta duplo više.

Slična je situacija i sa pilećim mesom, nešto niže marže su za hleb, mleko i mlečne proizvode. Na putu od proizvođača do potrošača roba prolazi kroz ruke dobavljača, distributera, trgovaca... Svako od njih uzima za sebe deo zarade, znatno veći nego njihove kolege u svetu, pa su hrana, odeća, obuća i bela tehnika kod nas skuplji nego u ostatku Evrope. Uslove za ovakvo poslovanje učesnicima u trgovinskom lancu stvaraju trgovački, proizvođački i uvozni lobiji i monopoli, skupa proizvodnja i neinformisani potrošači. 

Trgovačke marže su dobro čuvana tajna, a da bi cene mogle da budu mnogo niže, lako se dokazuje svakom posetom inostranstvu, gde je istu robu moguće pazariti za manje novca. A da namirnice mogu da budu jeftinije, jasno je kad na takozvanim akcijskim sniženjima trgovci obore cene hrane za više od 50 odsto, a odeće i obuće i za 70. 

Reporteri “Blica“ nisu lako došli ni do proizvođačkih cena pojedinih artikala, jer kao i trgovci, i proizvođači zarade čuvaju kao tajnu.

Iako je i Rasim Ljajić, ministar trgovine, početkom godine istakao da su prosečne marže u Srbiji za godinu dana skočile sa 19 na 21 odsto i da su kao takve nekoliko puta veće od evropskih i svetskih, trgovci u Srbiji tvrde da to nije istina.  

- Da bi prosečna trgovina u Srbiji preživela, potrebna joj je marža od bar 15 odsto. Ako bismo od prodaje proizvoda samo hteli da isplatimo radnike, marža bi bila oko pet odsto. Ako hoćemo da platimo i zakup lokala i komunalije, to je još toliko, a tek onda dolazi naš profit - objašnjava Žarko Milinković, analitičar u jednom velikom trgovinskom lancu. 

Stručnjaci smatraju da su kod nas marže velike zbog nedostatka konkurencije.  

- Od 2001. u Srbiju je ušlo više trgovinskih lanaca i sa dolaskom svakog od njih očekivali smo situaciju da se snižavanjem cena bore sa ostalima za kupce. To se nije dogodilo, jer je konkurencije i dalje nedovoljna. Svi koji dođu ovde postaju jedna od malobrojnih firmi sa dominantnim položajem, pa određuju cene kako to njima odgovara - kaže profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubodrag Savić.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik