Trgovina - Bosna i Hercegovina

Može li BiH više izvoziti u zemlje regiona?

Sa druge strane, deficit je imala sa Srbijom, Slovenijom i Albanijom.

Izvoz u Srbiju

Podaci pokazuju da je BiH za osam mjeseci u Srbiju izvezla robu vrijednu 1,05 milijardi KM, dok je uvezla robu u vrijednosti 1,32 milijarde KM.

Kada je u pitanju Slovenija, iz ove zemlje je u BiH stigla roba za 380 miliona KM, dok smo tamo isporučili proizvode u vrijednosti od 327 miliona KM.

Albanija je ove godine Bosni i Hercegovini plasirala proizvode za oko 50 miliona KM, dok smo mi u ovu zemlju isporučili robu za 34,5 miliona KM.

BiH i Hrvatska

Kada su u pitanju suficiti u spoljnotrgovinskoj saradnji, BiH je u Hrvatsku izvezla proizvode za čak 3,22 milijarde KM (ovo je i zemlja u koju je BiH i izvezla najviše svojih proizvoda).

Hrvatska je nama u ovom periodu izvezla robu za 2,28 milijardi KM.

U Sjevernu Makedoniju je izvoz bio vrijedan 61,3 miliona KM, a uvoz iz ove zemlje oko 49 miliona KM.

Crna Gora nam je plasirala robu za 105,4 miliona KM, a mi smo ovoj zemlji izvezli proizvode vrijedne 227,2 miliona KM.

Postavlja se pitanje da li BiH zemljama regiona može povećati izvoz te da li je potrebno da uvozimo ovoliko proizvoda iz okolnih zemalja?

Trgovinski deficit

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, smatra da podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni već mnogo godina unazad pokazuju da mi ključne trgovinske deficite ostvarujemo sa zemljama regije.

"Sam po sebi taj podatak ukazuje na našu nekonkurentnu proizvodnu strukturu, ali ujedno ukazuje i na mogućnost promjene stanja uz odgovarajuće ekonomske mjere. Činjenica da dominantan dio našeg trgovinskog deficita otpada na zemlje regije upućuje da nismo poraženi na tržištu od tehnološki sofisticiranih proizvođača, već od nama dostižnih konkurenata. Drugim riječima govoreći, većina uvoza iz zemalja regije može biti supstituisana domaćom proizvodnjom. U tom kontekstu je potrebno kroz ekonomsku politiku pomoći domaćim proizvođačima da povećaju svoju troškovnu efikasnost i unaprijede kvalitet proizvoda. Ove mjere odnose se na mjere u dijelu inovacije proizvoda i nabavke nove opreme", objašnjava Mlinarević.

Prema njegovim riječima, drugi pravac djelovanja trebalo bi da ide u smjeru privlačenja regionalnih investitora u Bosnu i Hercegovinu, gdje bi proizvodili za potrebe domaćeg i regionalnog tržišta.

"Na taj način bi se značajan dio potrošnje, koji kroz uvoznu pukotinu podstiče proizvodnju u drugim zemljama, preusmjerio u tražnju za domaćim proizvodima. To bi značajno uticalo na dinamičniji i održiviji rast naše ekonomije", dodao je Mlinarević.

Ekonomista Igor Gavran kaže za "Nezavisne novine" da bi saradnja sigurno mogla i trebala biti puno bolja, posebno sa Srbijom, gdje tradicionalno imamo ogroman deficit u trgovini i odakle uglavnom uvozimo proizvode kakve i sami proizvodimo i koji nam nisu potrebni.

"Slično je i s Hrvatskom, ali makar su oni u EU pa se neke konkurentske prednosti koje to članstvo donosi mogu lakše razumjeti. Deficit s Albanijom je primarno znak da nedovoljno izvozimo, jer albanska ekonomija nije ni konkurentna ni uspješna i, za razliku od Srbije i Hrvatske, ovaj deficit ne pokazuje neki omjer ekonomske snage i konkurentnosti. Naravno, i za zemlje regije i za ukupno tržište ključno je povećanje našeg izvoza ne samo količinski, nego kvalitativno - više finalnih proizvoda s višom dodanom vrijednosti", zaključio je Gavran.