Trgovina - Bosna i Hercegovina

Nadležni pooštravaju kontrole: Staju u kraj lažnim mliječnim proizvodima

Srbija je već uvela stroge propise kojima obavezuje proizvođače da na jasan i uočljiv način označe prisustvo palminog ili drugih biljnih ulja u proizvodima koji se prodaju kao mliječni, a ne sadrže 100 odsto mlijeka. Ta praksa, koja je u komšiluku dobila veću transparentnost i podigla povjerenje potrošača, sada se razmatra i u Srpskoj, kao model za uređenje tržišta i zaštitu domaćih mljekara.

Načelnik Odjeljenja za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Milan Puzigaća ističe da je nastojanje domaćih poljoprivrednih proizvođača da u BiH budu uvedeni propisi slični onima u Srbiji, kojima se jasno označavaju proizvodi koji, pored mlijeka, sadrže i biljne masti, u potpunosti opravdano i razumljivo.

- Takvi propisi povećavaju transparentnost na tržištu i omogućavaju potrošačima da jasno znaju šta kupuju. Označavanje proizvoda koji sadrže palmino ulje, palminu mast ili druge biljne masti, a imaju i mliječnu komponentu, bio bi značajan korak ka zaštiti domaće proizvodnje, zdravlja potrošača i usaglašavanju sa savremenim standardima - rekao je Puzigaća.

On je naglasio da postoji više mjera koje mogu spriječiti pojavu i prodaju "lažnih" mliječnih proizvoda, koji sadrže biljne masti, a nisu adekvatno analizirani.

- Posvetićemo se strogom sprovođenju važećih pravilnika, kao što su Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani i Pravilnik o proizvodima od mlijeka i starter kulturama. Po potrebi ćemo donositi i nove propise koji definišu dodatne uslove za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže biljne masti. Osim toga, pojačaćemo inspekcijske kontrole uz obavezne laboratorijske analize da bi bili otkriveni nepravilni ili pogrešno deklarisani proizvodi - kazao je Puzigaća.

On je istakao značaj edukacije potrošača kroz kampanje koje će jasno razlikovati prave mliječne proizvode od onih koji sadrže palmino ili druga biljna ulja, uz predviđene strože kaznene mjere za one koji obmanjuju potrošače.

- Ove aktivnosti će u velikoj mjeri doprinijeti zaštiti domaće proizvodnje, fer tržišnom nadmetanju i očuvanju povjerenja potrošača u mliječne proizvode na tržištu BiH - dodao je Puzigaća.

U narednom periodu ministarstvo će, u skladu sa praksom u regionu, preduzeti niz mjera za dodatnu stabilizaciju tržišta, sa posebnim akcentom na praćenje mliječnih proizvoda koji se deklarišu kao mliječni, a sadrže biljne masti.

- Unapređivaćemo kontrolu bezbjednosti, kvaliteta i deklarisanja proizvoda da bi bilo onemogućeno da biljni proizvodi budu predstavljeni kao mliječni. Istovremeno sistematski ćemo pratiti troškove proizvodnje, otkupne cijene i uticaj uvoza na domaće tržište - rekao je on.

Domaći proizvođači biće podržani kroz subvencije, investicije i mjere koje povećavaju konkurentnost, a sve u saradnji sa institucijama BiH i FBiH, da bi bila obezbijeđena jedinstvena politika u oblasti spoljne trgovine.

- Posebna pažnja biće usmjerena na stalan dijalog sa mljekarima i udruženjima proizvođača. Cilj je da kroz razmjenu informacija i dijalog definišemo mjere koje su zaista primjenjive i korisne - rekao je Puzigaća.

Stručni saradnik u Udruženju mljekara RS Miljan Erbez istakao je da Srbija predstavlja dobar primjer.

- Tamo su za kratko vrijeme uspjeli da regulišu upotrebu lažnih mliječnih proizvoda koji sadrže biljne masti, najčešće palminu mast, a mlijeko mora biti osnovni sastojak. To je značajno osvijestilo građane i podstaklo ih da kupuju domaće mliječne proizvode. I kod nas bi trebalo usvojiti sličan propis - poručio je Erbez.

Prema njihovim proračunima, čak do 15 odsto proizvoda koji se deklarišu kao mliječni to u stvari nisu. To narušava tržište i utiče na cijenu mlijeka.

- Nakon uvođenja ove uredbe u Srbiji značajno je povećana potražnja za pravim mliječnim proizvodima. Taj pristup je važan za kvalitet života i ishrane ljudi - kazao je Erbez.

Podrška

Ministarstvo poljoprivrede, istakao je Milan Puzigaća, već dugi niz godina snažno podržava sektor mljekarstva. Svake godine iz republičkog budžeta izdvaja se oko 35 miliona KM kroz premije za proizvedeno i predato mlijeko. Dodatnih 11,5 miliona KM namijenjeno je premiranju prijavljenih muznih grla.

- Osim toga sektor se podržava i kroz mjere za odgoj junica, regresirano dizel gorivo, podsticaje za proizvodnju pšenice i uljarica, kao i kroz pravilnik o kapitalnim investicijama u poljoprivredi - kazao je Puzigaća, podsjetivši da je sektor mljekarstva u nominalnom iznosu jedan od najzastupljenijih kada je riječ o podršci resornog ministarstva.