Slatkiši, kafa, alkoholna pića, kozmetika i kućna hemija pojedinih proizvođača dobili su prethodnih dana nove, više cene, a prema informacijama iz vodećih trgovinskih lanaca, u toku februara potrošače očekuje i poskupljenje džemova, ajvara, meda i prerađevina od mesa. Zahvaljujući Uredbi Vlade Srbije o ograničavanju trgovačkih marži, miruju cene osnovnih životnih namirnica – šećera, ulja, mleka, brašna, mesa... Očekuje se da tako i ostane bar do polovine ove godine do kada uredba važi. Za koji dan, sredinom meseca biće uvećane i cene pirinča, i to od pet do 10 odsto, kao i testenina, od pet do 20 procenata. Trgovci kažu da su im dobavljači kao glavne razloge za najnovije povećanje cena naveli poskupljenje sirovina, a ne miruju ni cenovnici dečjih pelena.
Slatkiši, kafa, alkoholna pića, kozmetika i kućna hemija pojedinih proizvođača dobili su prethodnih dana nove, više cene, a prema informacijama iz vodećih trgovinskih lanaca, u toku februara potrošače očekuje i poskupljenje džemova, ajvara, meda i prerađevina od mesa.
Zahvaljujući Uredbi Vlade Srbije o ograničavanju trgovačkih marži, miruju cene osnovnih životnih namirnica – šećera, ulja, mleka, brašna, mesa... Očekuje se da tako i ostane bar do polovine ove godine do kada uredba važi.
Za koji dan, sredinom meseca biće uvećane i cene pirinča, i to od pet do 10 odsto, kao i testenina, od pet do 20 procenata. Trgovci kažu da su im dobavljači kao glavne razloge za najnovije povećanje cena naveli poskupljenje sirovina, a ne miruju ni cenovnici dečjih pelena.
Što se piva i alkoholnih pića tiče, oni, prema rečima prodavaca, poskupljuju zbog rasta akciza za ove artikle i to od sedam odsto.
– Akcize na rakiju uvećane su sa 97,68 na 104,52 dinara, a na pivo po litru sa 18,47 na 19,76 dinara. Tako, litar piva u plastičnoj flaši umesto 110,90 dinara, sada košta 117,90. Nove cene su već na rafovima – objašnjava jedan od prestoničkih trgovaca.
Goran Papović, predsednik Nacionalne organizacije potrošača Srbije, kaže da su najnovija poskupljenja razlog za zabrinutost.
– Ona nisu zasnovana na stvarnim troškovima poslovanja, već na tome što mnogi iskoriste svaku priliku kako bi cenovnike pogurali naviše. Jer, i dalje sve miruje, kurs evra je manje-više stabilan i cene poljoprivrednih proizvoda su stabilizovane. Zašto onda u maloprodaji cene rastu? Govorio sam i ranije i sada ponavljam da je to posledica proizvođačkih i uvozničkih monopola. Standard građana u Srbiji ionako je nizak, plate miruju, a pri tome i dalje veliki broj radnika ostaje bez posla – ocenjuje Papović, dodajući da bi proizvođači i trgovci trebalo da se zamisle ko će moći da kupi ono što oni nude ukoliko se sa poskupljenjima nastavi.
– Marketi će poželeti kupaca – zaključuje Papović.
To potvrđuju i najnovije informacije o poslovanju trgovaca. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, promet robe u trgovini na malo u Srbiji je u decembru 2011. godine bio 16,5 odsto manji nego u decembru 2010, a u periodu od januara do decembra 2011. godine bio je umanjen 16,7 odsto u poređenju sa istim periodom u 2010.
I dok stručnjaci i ekonomisti objašnjavaju da Srbija nije izolovano ostrvo i da cene rastu svuda na svetskom tržištu, iz potrošačkih organizacija poručuju da nije isto kada prehrambeni proizvodi poskupe prosečnom Srbinu, koji samo za hranu izdvaja gotovo polovinu porodičnog budžeta, ili žitelju neke od država zapadne Evrope, koji u toku celog meseca puni frižider sa svega deset ili petnaest odsto plate.
– I taj podatak da za puko preživljavanje izdvajamo pola plate nije u potpunosti tačan jer on važi samo za one koji imaju prosečnu platu. A kako mnogi Srbiji rade za jedva nešto više od 20.000 dinara, oni sve što zarade potroše samo za hranu – ističe Papović.
U talasu poskupljenja, neki proizvođači su saopštili i da će sniziti cene. Tako će pojedini proizvodi „Pionira” i „Svislajona” pojeftiniti do 20 odsto, a kompanija „Filip Moris” je objavila da je snizila cene nekih cigareta, i to od pet do deset dinara.