Spoljnotrgovinska robna razmena je najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini.
Zemlje članice EU čine 56,1 odsto ukupne razmene u prva dva meseca 2025, dok je lane, u isto vreme, taj udeo bio 60,5 procenata, navodi se u najnovijem izveštaju MAT-a. Posmatrano pojedinačno po zemljama, Nemačka je po značaju robne razmene sa Srbijom na liderskoj poziciji sa udelom od 11,8 odsto (godinu dana ranije 14 odsto).
Kina je drugoplasirana, ali sa znatno boljim rezultatom u odnosu na
period januar–februar 2025 – njen udeo u ukupnoj robnoj razmeni Srbije
je uvećan sa 8,5 odsto na 10,5, i to tako što je u robnom izvozu uvećan
sa 5,7 odsto na šest, odnosno u robnom uvozu sa 10,7 odsto na 13,8
odsto. Na uvoznoj strani Kina je lider, i to prvi put, sa osetnom
prednošću u odnosu na uvoz koji stiže iz Nemačke. Kako je napomenuto, u
prethodnom broju MAT-a istaknuto je i da je ukupna vrednost razmene u
2024. relativno posmatrano značajnije povećana i sa Turskom (za jedan
procentni poen), a to se nastavlja i početkom ove godine. Turska je
trenutno na šestoj poziciji po nivou značajnosti u strukturi ukupnog
robnog izvoza, iza Nemačke, Kine, Italije, Rumunije i BiH. Zanimljiv
podatak u izveštaju jeste i da su za sektor proizvodnje prehrambenih
proizvoda najveća izvozna tržišta BiH i Turska sa 11,6 odsto i 7,8
odsto.
Inače, grupa klasifikacije delatnosti sa najvećim učešćem (26,5 odsto ili 125,8 miliona evra) u ukupnom izvozu ove oblasti ostali su prerada i konzervisanje voća i povrća sa kumulativnim rastom od 22,1 odsto. Sledeća po vrednosti izvoza je grupa proizvodnja ulja i masti koja čini 15,6 odsto (ili 73,9 miliona evra) izvoza ove oblasti i ima rast od 39,5 odsto u odnosu na period januar–februar 2024.