
Rast cijena energenata već se prelijeva na poljoprivredu, a stručnjaci upozoravaju - poskupljenje hrane sada je gotovo neizbježno.
Geopolitička nestabilnost, skuplji plin i gnojiva te rast troškova proizvodnje stvaraju pritisak koji će s određenim odmakom osjetiti svi građani.
Majdak: Vlada je reagirala među prvima u Europi ograničavanjem cijena goriva
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak ističe
u emisiji Hrvatskoj radija "U mreži Prvog" da je Vlada reagirala među
prvima u Europi ograničavanjem cijena goriva, uključujući plavi dizel,
ključan za poljoprivredu i ribarstvo.
- Mi smo među prvim
zemljama koje su ograničile cijene goriva te to usmjerili i prema plavom
dizelu, što je izrazito važno za poljoprivrednike i ribare. Da nije
bilo tih mjera, cijena bi sada bila viša od jednog eura, rekao je.
Dodaje kako su mjere obuhvatile i trošarine te da je cilj bio zadržati cijene na "pristupačnoj razini".
- Pozivamo poljoprivrednike i ribare da ne stvaraju zalihe. Goriva ima dovoljno i nema ograničenja u isporuci, naglasio je.
Najavljuje i nove mjere, uz napomenu da Hrvatska prati poteze Europske unije.
- Očekujemo stvaranje novog europskog okvira za potpore zbog poremećaja u opskrbnim pravcima. Ti poremećaji utječu i na gorivo, ali i na sve inpute u poljoprivredi, posebno mineralna gnojiva, rekao je.
Gnojiva pod pritiskom: Cijene rastu, ali opskrba je stabilna
Rast cijene plina izravno pogađa proizvodnju gnojiva, osobito dušičnih, što već sada dovodi do poskupljenja.
- Cijena plina ključna je za proizvodnju dušičnih gnojiva i ona izravno utječe na konačnu cijenu na tržištu, naglašava Majdak.
Ipak, situacija zasad nije kritična kao 2022. godine.
- Vjerujemo da neće doći do eskalacije kao tada, ali cijene već rastu. Petrokemija je najavila blago povećanje, istaknuo je.
Pozitivna je vijest za poljoprivrednike da je opskrba stabilna.
- Isporučeno je oko 100.000 tona gnojiva potkraj prošle godine, što jamči sigurnu proljetnu sjetvu. Proizvodnja nije ugrožena i može se nastaviti istim tempom, kazao je Majdak.
Kisić: Skuplji energenti znače skuplju hranu
Profesor Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta upozorava da je rast cijena hrane logična posljedica aktualnih kretanja.
-
Sasvim je normalno očekivati povećanje cijena energenata, a to će se
jasno odraziti na cijene hrane i svega ostaloga, istaknuo je.
Naglašava kako je situacija izrazito nepredvidiva.
- Nitko danas ne zna što će biti za mjesec ili dva. Vremena pred nama dosta su izazovna, naglasio je.
Ipak, trenutačno stanje u poljoprivredi daje određeni optimizam.
- Usjevi izgledaju relativno dobro, a gnojiva su većinom nabavljena, dodao je.
No, globalni kontekst dodatno zabrinjava.
-
U ovom trenutku Kina drži 70% svjetskih zaliha kukuruza te 50% pšenice i
soje. Pitanje je koliko smo mi spremni, kazao je Kisić.
Kisić upozorava i na širi utjecaj krize.
- Svi smo u istom čamcu. Eskalacija globalne situacije nikomu ne odgovara, pogotovo Hrvatskoj kojoj dolazi turistička sezona, poručio je.
Brlošić: Troškovi rastu u milijunima eura
Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore upozorava da su troškovi već znatno porasli, iako vremenski uvjeti pogoduju proizvodnji.
- Imali smo odlične uvjete, dobru zimu i povoljan početak proljeća. Ali sve ostalo ide u suprotnom smjeru, rekao je.
Navodi konkretne brojeve.
-
Plavi dizel je u mjesec dana poskupio dva puta, oko 13 lipa po litri.
Na potrošnju od 50 milijuna litara to je dodatnih od 6 do 7 milijuna
eura troška, dodao je.
Još veći problem su gnojiva.
- Cijene dušičnih gnojiva porasle su 30%. To je veliko poskupljenje i znači desetke milijuna eura dodatnih ulaganja, kazao je.
Posljedice su jasne.
- Kako nama rastu troškovi, tako će rasti i cijene naših proizvoda. To znači i više cijene za potrošače, naglasio je.
Dodaje da ni moguće europske mjere možda neće biti dovoljne.
- Bojimo se da se ti troškovi neće moći potpuno kompenzirati. Nažalost, povećanje cijena je neminovno, istaknuo je.
Posebno zabrinjava stanje u proizvodnji žitarica.
- Cijene su nam na razini od prije 20 godina. Postavlja se pitanje isplativosti proizvodnje, poručio je.
Hrvatska ima sirovine, ali ovisi o uvozu hrane
Govoreći o samodostatnosti, Majdak ističe da Hrvatska ima solidnu poziciju u primarnoj proizvodnji.
- U žitaricama smo samodostatni 150%, a u uljaricama i više od 250%, poručio je.
No, problem je u strukturi tržišta.
- Volumno više izvozimo nego što uvozimo, ali vrijednosno više uvozimo jer uvozimo prerađene proizvode, meso i mlijeko, istaknuo je.
Naglašava potrebu jačanja stočarstva.
- Imamo 800.000 hektara oranica, koje omogućuju veći razvoj stočarske proizvodnje. Ove krize pokazuju koliko je to važno, zaključio je.
Život u Hrvatskoj uskoro bi mogao postati još skuplji
Iako nestašica zasad ne prijeti, svi sugovornici slažu se u jednom, rast cijena teško je izbjeći. Lanac je već pokrenut: skuplji energenti, skuplja proizvodnja, skuplja hrana.
Koliko će taj rast biti izražen, ovisit će o globalnim kretanjima, ali jedno je sve izvjesnije, život u Hrvatskoj uskoro bi mogao biti još skuplji.