Po strukturi maloprodaje Hrvatska blizu tržištima srednje Europe

Bez autora
Oct 20 2011

Stupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji razlikuje se od zemlje do zemlje, pokazuje istraživanje GfK-a temeljenog na podacima iz Panela kućanstava. Tako se Hrvatska ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. S druge strane, U BiH situacija je nešto drugačija. Veliki formati su također osvojili značajan dio tržišta međutim, za razliku od Hrvatske u BiH nedostaju diskontni lanci i "cash&carry" formati. U Srbiji pak hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće, te zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa. Specifičnosti svake od ove tri zemlje po strukturi maloprodaje možda se najbolje vide i po strukturi učešća male trgovine u ukupnom prometu. Tako u Hrvatskoj njihovo učešće ne prelazi 30 posto prometa. U BiH to je učešće 40 posto, a u Srbiji čak 54 posto. Trgovački lanci u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini oko 45 posto, a u Srbiji oko 41 posto.

Po strukturi maloprodaje Hrvatska blizu tržištima srednje EuropeStupanj razvoja maloprodaje u Jadranskoj regiji razlikuje se od zemlje do zemlje, pokazuje istraživanje GfK-a temeljenog na podacima iz Panela kućanstava.

Tako se Hrvatska ističe relativno značajnim učešćem velikih, modernih kanala jer hipermarketi i supermarketi zajedno zauzimaju polovinu ukupnog prometa na tržištu robe široke potrošnje. S druge strane, U BiH situacija je nešto drugačija. Veliki formati su također osvojili značajan dio tržišta međutim, za razliku od Hrvatske u BiH nedostaju diskontni lanci i "cash&carry" formati. U Srbiji pak hipermarketi kao da su zamrznuli svoje učešće, te zajedno sa supermarketima čine tek oko 28 posto prometa.

Specifičnosti svake od ove tri zemlje po strukturi maloprodaje možda se najbolje vide i po strukturi učešća male trgovine u ukupnom prometu. Tako u Hrvatskoj njihovo učešće ne prelazi 30 posto prometa. U BiH to je učešće 40 posto, a u Srbiji čak 54 posto. Trgovački lanci u Hrvatskoj zauzimaju tri četvrtine tržišta, u BiH je to na razini oko 45 posto, a u Srbiji oko 41 posto. Prema tome, po strukturi maloprodaje i snazi vodećih lanaca, Hrvatska se značajno približila razvijenim zemljama Središnje Europe. Što se tiče trgovačkih marki, njihovo učešće najslabije je u BiH, i to na razini od samo dva posto. U Srbiji su dosegnule promet od oko četiri posto, dok je u Hrvatskoj već više od 18 posto.

Što se tiče promjena u kupovnom ponašanju za vrijeme krize, također se uočavaju razlike između ove tri zemlje. Prema podacima iz Panela kućanstava u Srbiji potrošači rjeđe odlaze u nabavku te kupuju planski i to samo ono što im je neophodno za kućanstvo. U Hrvatskoj je zadržan isti broj odlazaka u kupovinu s tim da se kupci više okreću raznim popustima, promocijama i općenito jeftinijim proizvodima. U BiH razina potrošnje u blagom je rastu sve do 2010. godine kada počinje izraženiji pad broja odlazaka u kupovinu. Stoga i Srbija i BiH bilježe pad potrošnje dok jedino u Hrvatskoj on nije tako oštar. Ovi podaci govore da svaki lanac mora planirati posve različite pristupe u izgradnji svoje strategije nastupa u pojedinoj zemlji.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik