Trgovina - Bosna i Hercegovina

Podrška domaćoj privredi: Manje carine za sirovine i repromaterijal od 1. januara

Ova odluka je donesena na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i primjenjuje se od 1. januara naredne godine.

Iz Savjeta ministara su pojasnili da su, u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi, ovom odlukom obuhvaćeni materijali i sirovine koji se smatraju repromaterijalom jer ih koriste domaći proizvođači u vlastitoj proizvodnji za izradu gotovih proizvoda, u proizvodnji proizvoda za izvoz ili su supstitucija uvoznih proizvoda, a koji se ne mogu nabaviti na domaćem tržištu u količinama i potrebnom kvalitetu.

Odluka prati zahtjeve Spoljnotrgovinske komore BiH, entitetskih privrednih komora i privrednih subjekata u sektorima tekstilne i industrije kože, obuće hemijske, metalske, elektroindustrije, prehrambene, grafičke, te automobilske industrije i proizvodnje higijenskih proizvoda.

Ovom odlukom je u 2026. godini obuhvaćena 71 tarifna oznaka, među kojima su 64 sadržane u ranijoj odluci, pet je brisano sa liste, dok je sedam novih, a izvršeno je i dodatno snižavanje carinskih stopa za četiri tarifne oznake, te zamjena za dvije.

Savjet ministara je na prijedlog Ministarstva odbrane donio odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta "Modernizacija i zanavljanje naoružanja i vojne opreme Oružanih snaga BiH - nabavka specijalizovanih vozila za jedinice u sastavu grupe lake pješadije nivoa bataljona", procijenjene vrijednosti 10.035.000 KM, a planirano je uvrštavanje u Program višegodišnjih kapitalnih projekata za period 2025-2030. godina.

Projekat predviđa nabavku ukupno 46 specijalizovanih vozila koja će zamijeniti zastarjele oklopne transportere /model M113 A2/ koji su u upotrebi još od sedamdesetih godina prošlog vijeka.

Na jučerašnjoj sjednici Savjet ministara donio je i odluku o izmjeni i dopuni odluke o višegodišnjem projektu nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH.

Ovo olukom se period realizacije projekta, što je ranije bilo predviđeno do 2027. godine, produžava do 2032. godine.

Obezbjeđuju se sredstva od 20 miliona KM za potrebe projekta, prestrukturisanjem odobrenog budžeta za 2025. godinu s budžetske pozicije bruto plata i naknada plata, te će biti alocirana na projektni kod nabavke helikoptera.

Razlozi za donošenje ove odluke leže u potrebi za osiguranjem operativnosti Oružanih snaga BiH, s obzirom na to da su postojeći resursi letjelica dotrajali, što ugrožava sigurnost ljudstva i materijalnih sredstava, te je nabavka helikoptera definisana kao strateški važna i predstavlja nulti prioritet za operativnost Oružanih snaga.

Donesena je i odluka o odobravanju višegodišnjeg projekta "Nabavka municije i minsko-eksplozivnih sredstava za popunu rezervi Oružanih snaga BiH", a koji će biti uvršteni u Program višegodišnjih projekata za period 2025-2030. godine, ukupne vrijednosti 10.035.000 KM.

Savjet ministara donio je i odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta "Osiguranje nabavke nove terenske uniforme Oružanih snaga BiH", procijenjene vrijednosti 8.600.000 KM.

Sredstva za realizaciju projekta biće obezbijeđena iz budžeta u 2025. godini u iznosu od 3.000.000 KM, u 2026. godini 3.600.000 KM, te po milion KM u 2027. i 2028. godini.

Savjet ministara usvojio je informaciju o realizaciji Plana sprovođenja "Pregled obrane" i Akcionog plana implementacije "Plana razvoja i modernizacije Oružanih snaga BiH 2017 - 2027. godine".

Otvaranje privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih đubriva

Savjet ministara donio je odluku o otvaranju privremenih tarifnih kvota pri uvozu mineralnih đubriva u 2026. godini.

Radi se o interventnoj mjeri koja ima za cilj otklanjanje problema nestašice i visokih cijena mineralnih đubriva izazvanih porastom cijene energenata koji su neophodni za njihovu proizvodnju, a donesena je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Na prijedlog istog ministarstva donijeta je odluka o raspodjeli grant sredstava za podršku sajamskim i drugim manifestacijama i aktivnostima u zemlji u ukupnom iznosu od 600.000 KM za 51 manifestaciju.

Zeleno svjetlo dobila je odluka o rasporedu grant sredstava za podršku sajamskih i drugih manifestacija i aktivnosti u inostranstvu od 300.000 KM za 11 sajamskih manifestacija.

Usvojena je i odluka o dodjeli grant sredstva od 1.716.000 KM za podršku Romima i neprofitnim organizacijama, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Savjet ministara je na prijedlog Ministarstvo finansija i trezora donio u novom tekstu odluku o formiranju Radne grupe za izradu strategije unapređenja upravljanja javnim finansijama u institucijama BiH za period od 2026. do 2030. godine.

Radna grupa dužna je sačiniti strategiju s pripadajućim akcijskim planom i putem Ministarstva finansija i trezora dostaviti je Savjetu ministara na razmatranje i usvajanje do kraja prvog kvartala 2026. godine.

Na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, donijeta je odluka o rasporedu sredstava namijenjenih za tekući grant "Sufinansiranje projekata nevladinih organizacija u oblasti prevencije HIV-a, tuberkoloze, zavisnosti i podizanje svijesti o donorstvu u BiH" za 2025. godinu.

Odlukom se raspoređuju sredstva od 48.515 KM i to na šest udruženja i saveza koji se bave promocijom donorstva i prevencijom HIV-a, tuberkuloze i bolesti zavisnosti.

Savjet ministara usvojio je izvještaj o vođenju pregovora između BiH i Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) koji se odnose na mogućnost zamjene vozačke dozvole bez ponovnog polaganja vozačkog ispita za državljane BiH koji zakonito borave na teritoriji UAE.

Radi se o vozačkim dozvolama koje su svrstane u B kategoriju u BiH i laku kategoriju u UAE-u, a koja podrazumijeva vozila težine 2,5 tone i do 14 sjedišta, izuzimajući sjedište vozača.

Nastavljen trend rasta ekonomske aktivnosti

Savjet ministara usvojio je dokument "BiH - ekonomski trendovi za period januar - juni 2025. godine" koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje, a čiji preliminarni podaci ukazuju na nastavak trenda rasta ekonomske aktivnosti, uz istovremeno povećanje inflacije i pad u određenim industrijskim sektorima.

Procijenjena stopa realnog rasta BDP-a u prvoj polovini ove godine iznosila je 1,8 odsto u odnosu na isti period prethodne, a posmatrano po kvartalima, u prvom kvartalu zabilježen je rast od 1,7 odsto dok je u drugom kvartalu iznosio 1,8 odsto.

Glavni pokretač ekonomskog rasta bila je domaća potražnja, saopšteno je iz Savjeta ministara.

Sektor usluga najznačajnije je doprinio rastu, dok su industrija (rudarstvo, prerađivačka industrija, energetika) i građevinarstvo imali negativan doprinos.

Zabilježen je pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od jedan odsto.

Rudarstvo bilježi pad od 2,7 odsto, a prerađivačka industrija od 1,3 odsto, dok je u sektoru proizvodnje električne energije ostvareno povećanje od 1,1 odsto.

Broj zaposlenih u ovom periodu bio je 852,9 hiljada i manji je za 0,2 u odnosu na isti period prošle godine. Prosječan broj registrovanih nezaposlenih lica u BiH nastavio se smanjivati u poređenju sa istim periodom lani i iznosi 320,8 hiljada.

Prosječna neto plata u BiH za prvo polugodište ove godine iznosila je 1.539 KM i nominalno je veća za 13,2 odsto.

Uzimajući u obzir rast cijena, realni rast prosječne neto plate bio je niži i iznosio je 9,3 odsto.

Prosječna penzija u BiH iznosila je 694 KM i veća je za 4,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, uz sporiji realni rast (1,1 odsto) zbog inflacije.

Došlo je do porasta inflacije koja je u prvoj polovini godine iznosila 3,6 odsto.

Najznačajniji rast cijena je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića (8,5 odsto), te zdravstva, alkoholnih pića i duvana.

Zabilježeno je povećanje ukupne razmjene uz istovremeni rast izvoza i uvoza.

Prema trenutno raspoloživim podacima, izvoz robe iz BiH iznosio je više od 8,4 milijarde KM, što predstavlja nominalno povećanje od 465 miliona KM, odnosno 5,8 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Uvoz robe u BiH iznosio je skoro 14,7 milijardi KM, što predstavlja nominalni rast od 631 milion KM, odnosno 4,5 odsto u odnosu na isti period lani.

Ukupna pokrivenost uvoza izvozom u BiH u posmatranom periodu iznosila je 57,4 odsto, pri čemu je pokrivenost sa zemljama EU iznosila 72,8 odsto, a sa zemljama CEFTA-e 79,9 odsto.