
Prije osam godina donesen je Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom.
Domaći proizvođači očekivali su da će naći više mjesta za njihove proizvode. No tko danas ima pristup trgovačkim policama, jesu li akcijske prodaje dobro smišljen marketinški trik i tko nam diktira cijene - pitanja su kojima se bavi ovotjedni Potrošački kod.
Uvoz hrane u 2025. znatno je porastao i u posljednjih deset godina premašio vrijednost od 6,5 milijardi eura. To upozorava na visoku razinu ovisnosti o uvoznoj hrani, zbog čega će domaćim proizvođačima biti još teže doći do kupaca.Nije jednostavno biti proizvođač u Hrvatskoj i dobro se pozicionirati na policama velikih trgovačkih lanaca. Mnogi ističu da i dalje postoji veliki problem – na deklaracijama često nije jasno naznačeno da je proizvod domaćeg podrijetla. To zbunjuje kupce, a uvoznicima daje prednost.
Mali proizvođači teško do polica velikih lanaca
Zvonimir Belić, proizvođač rajčica, kaže da se svi proizvođači bore s tržišnim uvjetima, a prije svega s konkurencijom uvezene robe.
Kako
bi opstali u moru jeftinog uvoza, proizvođači jabuka odlučili su se
udružiti. To im je, tvrde, pojednostavilo put do velikih trgovačkih
sustava.
– Mi smo kroz udruživanje mnogo lakše došli do lanaca, ali isto tako možemo imati i svoje interne i vanjske službe, rekao je proizvođač jabuka Luka Cvitan.
Mali proizvođači odustaju zbog 'plaćanja polica'
Dio malih proizvođača pokušao je samostalno plasirati svoje proizvode u
velike trgovine, no nakon što se od njih tražilo da plate mjesto na
polici – odustali su. Danas svoje proizvode uglavnom prodaju u manjim,
specijaliziranim trgovinama.
– Sa octom smo krenuli individualno, ali kad ste mali nitko ne zna za vas – rekla je Mirjana Strancarić iz obrta za ekološku proizvodnju hrane.
Zakon
o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom postoji
već osam godina. Proizvođači priznaju da im je osigurao bolje uvjete
poslovanja, no i dalje vide prostor za poboljšanja.
Ističu da bi
se jasno trebalo definirati da se roba ne smije prodavati u određenom
postotku ispod proizvodne cijene. Takva politika, upozoravaju, uništava
domaće proizvođače koji, kada višak uvoza preplavi tržište, robu moraju
bacati ili prodavati u bescjenje.
Domaći proizvođači očekuju da će se njihovim proizvodima otvoriti više prostora u trgovinama te da će dampinške cijene napokon postati prošlost.
Pretjerana Vladina regulacija cijena?
U vrijeme rasta cijena na tržištu, mnogi su bili iznenađeni kada je
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kaznila pojedine trgovačke lance
zbog preniskih cijena. No pravila su za sve ista i jasna - tržište se
mora štititi od nelojalne konkurencije.
Poslodavci smatraju da
AZTN dobro štiti tržište i pošteno tržišno natjecanje, ali smeta im što
Vlada pretjerano regulira, odnosno ograničava cijene u trgovinama.
-
Ograničenje cijena ovih 70 proizvoda na tržištu, praktički imaju
izrazito negativan utjecaj na naše primarne poljoprivredne proizvođače
koji nisu u stanju i nisu konkurentni proizvesti po tako niskim cijenama
i staviti ih na policu trgovačkih lanaca, i onda praktički potičemo
uvoz što sigurno nam ne bi trebao biti cilj, kaže direktorica Hrvatske
udruge poslodavaca Irena Weber.
Zaštita tržišnog
natjecanja i ravnopravan položaj svih gospodarskih sudionika na tržištu
- važno je pregovaračko područje i za ulazak Hrvatske u zahtjevno
članstvo OECD-a.
- Što se tiče tržišnog natjecanja, pristup
Hrvatske OECD-u već je obavljen. Nadam se da će Hrvatska jednako
uspješno i vrlo skoro odraditi i sva druga pregovaračka područja, kaže
voditelj Sektora za tržišno natjecanje OECD-a Ori Schwartz.
Hrvatsko
tržište dio je i zajedničkog europskog tržišta, pa je u procesu javne
nabave, kažu poslodavci, iznimno važno zaštititi i hrvatske i europske
tvrtke od nelojalne konkurencije iz trećih zemalja.
Koje su ovlasti AZTN-a, tko danas ima pristup trgovačkim policama, jesu li akcijske prodaje dobro smišljen marketinški trik i tko nam diktira cijene? Na ta i druga pitanja u Potrošačkom kodu odgovarali su Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i Marko Župa iz Udruge trgovine i logistike.