Trgovina - Bosna i Hercegovina

Robna razmjena BiH skoro 40 milijardi KM

Kako se navodi u ovim podacima, od januara do oktobra ove godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 47 miliona KM, što je za 31,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

"Uvoz u prvih 10 mjeseci iznosio je 23 milijarde i 701 milion KM, što je za 36,7 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine", stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 63,5 odsto, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio osam milijardi i 654 miliona KM.

"Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 48,4 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 904 miliona KM, što je za 29,5 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 95,4 odsto", dodaje se u podacima.

Izvoz u zemlje EU je iznosio 11 milijardi i 109 miliona KM, što je za 31,7 odsto više nego u istom razdoblju 2021. godine, dok je uvoz iznosio 13 milijardi i 440 miliona KM, što je za 30 odsto više nego u istom razdoblju prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom s EU je iznosila 82,7 odsto", stoji u podacima.

Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar, istakao je za "Nezavisne" da je nemoguće u ovom trenutku povećati pokrivenost izvoza uvozom kada je u pitanju stepen privrednog razvoja, radne snage i životnog standarda.

"Nemoguće je da se to postigne u nekom kraćem roku jer su potrebne strukturne promjene u sistemu i organizaciji, ne samo privrede, već i državnog sistema. Potrebno je povećanje autonomije entiteta i smanjenje troškova na nivou BiH koja postaje preskupa država", ističe Ljuboja.

Što se tiče pokrivenosti izvoza uvozom, Ljuboja smatra da je ona manja nego prošle godine.

"Tada je, ako se ne varam, dostizala nekih 75 odsto. Vidimo da pada i da se uvozna aktivnost i potrošnja robe povećava i vraćamo se na nešto što je bilo prije pet ili 10 godina. Napredak je napravljen, ali moramo da vodimo računa da je iznos između apsolutne i relativne vrijednosti malo drugačiji. Ono što uvozimo su energenti i njihova cijena je porasla, a samim tim došlo je do toga da je novčani volumen veći, dok kod robe koju mi proizvodimo cijena nije nešto drastično porasla i tu se javlja ta mala razlika u korist većeg novčanog volumena iz uvoza.

Povećan je i uvoz i izvoz, i to možemo djelimično pripisati oporavku tržišta od pandemije, ali i tome da su sve vrste robe poskupjele. Ipak, poslije pandemije je došlo do povećanja uvoza i izvoza, to je evidentno", objašnjava Ljuboja.