Sad izvozimo i direktore

Bez autora
May 11 2017

Kada se podvuče crta, usluge više izvozimo nego što uvozimo. Prema podacima iz prva dva meseca ove godine, Srbija je u suficitu od ukupno 182 miliona dolara. Rezultatu je doprinela pre svega domišljatost zaposlenih u informacionim delatnostima, ali i stručnjaci za profesionalno i menadžersko savetovanje. Brojke kažu da smo počeli da - izvozimo direktore. Kompjuterske usluge su nam u januaru donele zaradu od 37, a u februaru 41 milion dolara. Već dugo je suficit informacionih usluga veći nego što je to slučaj sa prehrambenom industrijom. Uspešniji su od izvoza voća i povrća. Već dugo oni postižu najbolji rezultat, kaže ekonomista Ivan Nikolić. Menadžeri konsultanti su, po svemu sudeći, takođe značajan srpski izvozni adut u polju usluga.

Sad izvozimo i direktoreKada se podvuče crta, usluge više izvozimo nego što uvozimo. Prema podacima iz prva dva meseca ove godine, Srbija je u suficitu od ukupno 182 miliona dolara. Rezultatu je doprinela pre svega domišljatost zaposlenih u informacionim delatnostima, ali i stručnjaci za profesionalno i menadžersko savetovanje. Brojke kažu da smo počeli da - izvozimo direktore.

Kompjuterske usluge su nam u januaru donele zaradu od 37, a u februaru 41 milion dolara.

- Već dugo je suficit informacionih usluga veći nego što je to slučaj sa prehrambenom industrijom. Uspešniji su od izvoza voća i povrća. Već dugo oni postižu najbolji rezultat - kaže ekonomista Ivan Nikolić.

Menadžeri konsultanti su, po svemu sudeći, takođe značajan srpski izvozni adut u polju usluga. U januaru su bili u "plusu" od 32, a u februaru 38 miliona dolara. Posle godina kada su strane kompanije na vodeće pozicije dovodili oproban kadar iz centrala, izgleda da se situacija preokrenula.

Među poljima u kojima smo veći izvoznici nego uvoznici je i transport. U ovoj oblasti stranoj konkurenciji najviše beži prevoz putnika. Naše kompanije u inostranstvu prodaju karte vredne 22 miliona dolara, dok stranci u Srbiji inkasiraju devet miliona dolara. Na ovaj rezultat, delom utiče i pravilo da ukoliko strana kompanija pokreće međunarodnu autobusku liniju kroz Srbiju, mora da nađe partnera u našoj zemlji. Upućeni objašnjavaju da je veće interesovanje srpskih kompanija da voze u stranim zemljama, nego što su strane kompanije zainteresovane da voze kroz Srbiju. Domaći prevoznici su i cenovno konkurentniji.

Kada je reč o prevozu robe, međutim, tu smo u februaru bili u "minusu". Mi smo stranim kompanijama za ovaj posao platili 44 miliona dolara, a naše su izvezle ovu uslugu u vrednosti od 40 miliona dolara. Mesec ranije je odnos bio nešto povoljniji, imali smo suficit od šest miliona dolara.

Turizam beži

Najveći deficit u spoljnotrgovinskoj razmeni među uslugama piše - turizam. Samo u februaru, naši građani su u inostranstvu potrošili 25 miliona dolara više nego posetioci Srbije. Stranci su u prednosti i kada je reč o naplati prava intelektualne svojine. Mi smo za to u februaru dali 13 miliona dolara više nego što su stranci platili našim autorima.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik