Među podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni Slovenije upada u oči podatak o robnoj razmjeni s Rusijom.
U prvih 11 mjeseci prošle godine u Rusiju smo izvezli 30 posto više, a uvoz iz Rusije više nego utrostručen u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Unatoč ratu u Ukrajini, sankcijama i embargu, najviše smo povećali uvoz energenata.
"Ovdje je uglavnom riječ o prerađenim naftnim derivatima, a ne toliko o sirovoj nafti", pojasnio je za Televiziju Slovenije Bojan Ivanc, glavni ekonomist Gospodarske zbornice Slovenije. Ministarstvo gospodarstva također u obrazloženju navodi da je apsolutni porast obujma uvoza prvenstveno rezultat veće vrijednosti uvezene robe, a ne toliko povećanja same robne razmjene.
Istodobno, ministarstvo je dodalo da ni nafta ni plin u tom razdoblju nisu bili pod sankcijama, odnosno nisu podlijegali zabrani uvoza. Naime, podaci pokazuju da je vrijednost uvezenih naftnih derivata gotovo udvostručena, dok smo uvezli 2,4 puta više nego godinu prije. No, to će se značajno promijeniti ove godine. Ne mogu zamisliti da bi bilo tko iz EU-a, tko bi naručivao naftu u regiji, zanemario embargo, rekao je Ivanc.
Petrol, najveći slovenski naftni trgovac, priopćio je da je zbog reguliranih cijena, nižih nego u susjednim zemljama, prošlogodišnja prodaja znatno premašila planove, pa je morao osigurati i druge izvore, a ne samo Rusiju. Državno određene niske cijene naftnih derivata stoga su u Sloveniju privukle profitere.
S druge strane, gotovo cijeli porast izvoza objašnjava se lijekovima i lijekovima koji nisu pod embargom. Jedna od farmaceutskih kompanija također ima tvornicu u Rusiji, a za proizvodnju proizvoda u Rusiji, naravno, potrebni su joj određeni poluproizvodi koji se iz Slovenije izvoze u Rusiju, rekao je Ivanc.
Dakle, nije da je Slovenija bila ratni profiter, nego upravo suprotno, na račun našeg odgovora na rat profite su na našim plećima kovali drugi – iako je cijela Europska unija prošle godine povećala uvoz naftnih derivata iz Rusije .