Trgovina - Slovenija

Cijene motornih goriva na benzinskim postajama izvan autocesta reregulirane su od 21. lipnja prošle godine, a uredba bi trebala biti na snazi godinu dana.

Maloprodajne cijene benzina i dizela od 95 oktana regulirane su prema metodi koja je bila na snazi prije konačne liberalizacije cijena motornih goriva u cijeloj zemlji 1. listopada 2020. godine, a izračunavaju se na temelju metodologije koja se temelji na kretanju cijene naftnih derivata na svjetskom tržištu i kretanje tečaja dolar – euro. Modelske cijene izračunate su na temelju 14-dnevnih prosjeka cijena naftnih derivata.

Od 17. kolovoza trgovačka marža ograničena je na 0,0983 eura po litri dizela i 0,0994 eura po litri benzina.

U međuvremenu, cijena lož ulja regulirana je od 13. rujna, a marža se može postaviti na maksimalno 0,08 eura po litri.

Vladin prijedlog plana, objavljen prošli tjedan među Vladinim materijalima, sada predviđa usklađivanje visine tih marži s visinom godišnje inflacije.

Kako izračunavaju novine Finance, uz godišnju inflaciju od 10,3 posto zabilježenu u prosincu prošle godine, marža bi ove godine za dizel narasla na 0,1085 eura po litri, za bezolovni 95-oktanski benzin na 0,1096 eura po litri, a za loživo ulje na 0,0882 eura. eura po litri.

Pripremili su i izračun za 2024. godinu, oslanjajući se na prognozu Europske komisije da će Slovenija imati godišnju inflaciju od 6,1 posto. U tom bi slučaju marže za dizel porasle na 0,115 eura po litri, za bezolovni 95-oktanski benzin na 0,1163 eura po litri, a za lož ulje na 0,0936 eura po litri.

U trgovcu naftnim derivatima Petrolu već duže vrijeme traže promjene. Još u petak ukazali su na besmislenost daljnje regulacije cijena s ograničenim maržama za razvoj tržišta naftnih derivata u Sloveniji i pozvali na razmatranje njezina ukidanja. Ostane li, pak, predlažu barem redovito usklađivanje gornje granice marži rasta troškova jer će u protivnom stradati ulaganja u zelenu tranziciju.

Inače, Vladin prijedlog plana regulacije reguliranih cijena donosi još više promjena, budući da Vlada regulira neke druge cijene.

Ove godine, između ostalog, predviđeno je povećanje cijena udžbenika za općeobrazovne predmete za 4,5 posto, a za stručne predmete za 6,0 posto. Prema izračunu Vlade, to će značiti ukupno povećanje reguliranih cijena od 1,8 posto, a doprinos inflaciji bit će niži od 0,1 postotni bod. Ova procjena ne uključuje utjecaj cijena energije, koji se ne može unaprijed predvidjeti. Visina cijena električne energije i prirodnog plina također će ovisiti o tržišnim uvjetima nakon prestanka važenja sadašnjih propisa, navodi se u materijalu.

Za iduću godinu očekuje se i poskupljenje udžbenika, i to za općeobrazovne predmete za 2,2 posto, a za stručne predmete za 2,9 posto. To znači da će ukupni porast reguliranih cijena bez energenata od 0,9 posto, doprinos inflaciji biti zanemariv. U skladu s rastom maloprodajnih cijena, u 2023. i 2024. godini predviđa se i povećanje marži za tekuća goriva.

Vlada regulira i RTV doprinos koji je nepromijenjen od 2012. godine i iznosi 12,75 eura mjesečno za fizičke osobe, a vodstvo RTVS-a već neko vrijeme poziva na njegovo povećanje, cestarine za osobna i teretna vozila, električnu i prirodnu energiju. plin iz plinskog sustava i dimnjačarske usluge.

Prema podacima Vlade, udio reguliranih cijena smanjivao se do 2020. godine te je u 2021. godini iznosio 0,8 posto. S početkom rata u Ukrajini 2022. godine, situacija na energetskom tržištu znatno se zaoštrila, zbog čega je došlo do regulacije cijena pojedinih naftnih derivata, električne energije i plina. Time je udio reguliranih cijena u 2022. porastao na 10,1 posto.

Vlada svojom politikom izravno i neizravno oblikuje makroekonomsko okruženje, "koje srednjoročno osigurava da rast cijena u Sloveniji ne odstupa od prosječnog rasta cijena u eurozoni više nego što proizlazi iz mogućih razlika u višem gospodarskom rastu i produktivnosti, a uzima u obzir i moguća veća odstupanja cijena od ravnotežnih razina proizašla iz prošlih kretanja”, još se može pročitati u Vladinom materijalu.