Srbija će se razviti u zrelo tržište

Bez autora
Jun 18 2012

Srbija je tržište čiji su građani svrstani u rastuću grupu potrošača, a naša zemlja ima potencijala da se razvije u zrelo tržište. Uprkos otežanim društvenim uslovima građani Srbije pripadaju grupi koja globalno broji oko 600 miliona ljudi, a koja troši 2,5 milijarde dolara godišnje.Očekivanja su da će baš ta grupa do 2020. biti izjednačena sa porastom potrošnje od 1,1 milijarda dolara ili 10 posto ukupnog rasta globalne potrošnje. Na ovakvim tržištima potrošači se manje fokusiraju na osnovne potrebe, a potrošnja na ličnu negu i zabavu je balansirana. Relativno puno troše na telekomunikacione usluge, dok se manje troši na zdravstvenu negu zbog još uvek visoko nacionalizovanog zdravstvenog osiguranja država. Zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, ali do 2020. godine više od trećine svetske potrošnje dolaziće iz tržišta u nastajanju, što ih čini vrlo privlačnim globalnim kompanijama.

Srbija će se razviti u zrelo tržišteSrbija je tržište čiji su građani svrstani u rastuću grupu potrošača, a naša zemlja ima potencijala da se razvije u zrelo tržište, pokazala je analiza A.T. Karnijeve studije globalnog bogatstva.

Uprkos otežanim društvenim uslovima građani Srbije pripadaju grupi koja globalno broji oko 600 miliona ljudi, a koja troši 2,5 milijarde dolara godišnje.Očekivanja su da će baš ta grupa do 2020. biti izjednačena sa porastom potrošnje od 1,1 milijarda dolara ili 10 posto ukupnog rasta globalne potrošnje, izjavio je partner u konsultantskoj kući A.T.Karni Branko Žibret.

Prema njegovim rečima, na ovakvim tržištima potrošači se manje fokusiraju na osnovne potrebe, a potrošnja na ličnu negu i zabavu je balansirana. Relativno puno troše na telekomunikacione usluge, dok se manje troši na zdravstvenu negu zbog još uvek visoko nacionalizovanog zdravstvenog osiguranja država.

Direktor u A.T. Karniju Zlatko Bazianec napomenuo je da zrela tržišta i dalje ostaju važna za kompanije koje nude dobra i usluge, ali do 2020. godine više od trećine svetske potrošnje dolaziće iz tržišta u nastajanju, što ih čini vrlo privlačnim globalnim kompanijama.

Kako pokazuje ova studija, ponašanje potrošača nije pod uticajem državnih granica ili kulture. Tako se Srbija u ovom istraživanju našla uz države poput Argentine, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Estonije, Gvatemale, Mađarske, Hrvatske, Irana, Litvanije, Letonije, Makedonije, Meksika, Poljske, Rumunije, Rusije, Slovačke, Turske, Turkmenistana i Urugvaja. Očekuje se da će od ovih zemalja jedino Srbija, Bugarska i Mađarska u predstojećim godinama razviti zrela tržišta.

Ova studija globalnog bogatstva i potrošnje najavila je i rast potrošnje na robu i usluge za 43 posto, odnosno 12 biliona dolara do 2020. godine. Gotovo polovina rasta potrošnje odlazi na trajna dobra i usluge, transport i zdravstveno osiguranje, desetina se utroši na hranu, a tek tri posto na obuću i odeću.

Ova studija je zasnovana na analizi rađenoj u 86 zemalja sveta u periodu od 30 godina i ima za cilj da ukaže sektoru trgovine ključne informacije za razvoj tržišnih i brend strategija.

Studija je definisala 12 globalnih obrazaca potrošnje koji su stabilni tokom dužeg vremenskog razdoblja, a na osnovu njih i analize potrošnje po zemlji. Potrošači su klasifikovani u četiri velike grupe: osnovnu, u nastajanju, rastuću i zrelu, a istraživanje je pokazalo kako građani na različitim tržištima raspolažu svojim novcem i kako se vremenom i njihove potrebe menjaju.

Dok se s jedne strane potrošači menjaju predvidivo i u skladu sa rastom bogatstva države, s druge strane njihovi obrasci potrošnje sazrevaju. Dve trećine današnje populacije pripada osnovnoj grupi potrošača. U toj grupi su zemlje koje čine 35 posto stanovništva sveta, i 45 posto rasta potrošnje u ovoj deceniji. U osnovnu grupu spadaju i Kina, Brazil, Ujedinjeni Arapski Emirati, Južnoafrička Republika, Severna Koreja i ostali.

U grupu zrelih potrošača spada tek 1,2 milijardi ljudi, koji troše čak 20 milijardi dolara godišnje, odnosno ostalih 45 posto rasta potrošnje do 2020. godine. U ovoj grupi su zemlje Australije, Kanade, Nemačke, Indonezije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Takođe, A.T. Karnijeva studija je pokazala da dok najsiromašniji potrošači troše najveći deo svog novca na najpotrebnije stvari za preživljavanje - hranu i piće (bezalkoholni napici), ali su, takođe, prvi i u potrošnji duvana. S druge strane, najbogatiji potrošači prednjače u računima za hotele i finansijske usluge, ali i za bolničke i ambulantne usluge, kao i za kupovinu novina i časopisa.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik