Srpska jabuka razdora u sporu Kazahstana i Rusije

Bez autora
Dec 19 2017

Srpska jabuka ponovo je u centru trgovinskog skandala. Ovoga puta pominje se kao „jabuka razdora” u sporu Kazahstana i Rusije oko malverzacija sa falsifikovanjem dozvola za izvoz voća na rusko tržište. Samo u novembru ove godine ruska inspekcija stopirala je više isporuka tog voća iz Kazahstana, navodno proizvedenog u našoj zemlji. Međutim, ne samo što srpske vlasti nisu potvrdile autentičnost fitosanitarnih dozvola, već ni zvanična statistika Kazahstana ove godine nije zabeležila uvoz jabuka iz Srbije. Očigledno sumnjajući na reeksport voća iz EU koje je pod embargom, ruska inspekcija odlučila je da drastičnijim merama preseče kanal nelegalne prodaje. Pre dva dana, Ruska federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor najavila je mogućnost da će Kazahstanu, zbog falsifikovanih fitosanitarnih dozvola, uvesti ograničenja u izvozu.

Srpska jabuka razdora u sporu Kazahstana i RusijeSrpska jabuka ponovo je u centru trgovinskog skandala. Ovoga puta pominje se kao „jabuka razdora” u sporu Kazahstana i Rusije oko malverzacija sa falsifikovanjem dozvola za izvoz voća na rusko tržište.

Samo u novembru ove godine ruska inspekcija stopirala je više isporuka tog voća iz Kazahstana, navodno proizvedenog u našoj zemlji. Međutim, ne samo što srpske vlasti nisu potvrdile autentičnost fitosanitarnih dozvola, već ni zvanična statistika Kazahstana ove godine nije zabeležila uvoz jabuka iz Srbije.

Očigledno sumnjajući na reeksport voća iz EU koje je pod embargom, ruska inspekcija odlučila je da drastičnijim merama preseče kanal nelegalne prodaje.

Pre dva dana, Ruska federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor („Roseljhoznadzor”) najavila je mogućnost da će Kazahstanu, zbog falsifikovanih fitosanitarnih dozvola, uvesti ograničenja u izvozu.

Kako su malverzacije u poslednje vreme bile učestale (pojavljivala se i „lažna” jabuka iz Moldavije) ova mera odnosiće se na izvoz sveg povrća i voća. To će nesumnjivo biti nepovoljno za sektor agrara i uzgajivače voća u Kazahstanu, jer ova mera obično znači strože kontrole i otežan transport isporuka.

– Otkrili smo da se na proizvodima koji dolaze iz Kazahstana falsifikuje zemlja porekla. I to nije jedini slučaj. Morali smo da uvedemo ograničavajuće mere za robu koja dolazi iz te zemlje, a poreklom je iz Srbije i Moldavije – navodi se u saopštenju „Roseljhoznadzora”. Napominju da su i ranije, iz sličnih razloga, morali da ograniče izvoz voća i povrća iz trećih zemalja preko teritorije Belorusije.

Takve mere su, po podacima ove službe, značajno smanjile uvoz sankcionisane robe.

Ograničenje izvoza korak je ka potpunoj obustavi trgovine sa nekom zemljom. Ipak, u slučaju Kazahstana koji je (uz Rusiju, Belorusiju, Kirgiziju i Jermeniju) članica Evroazijske ekonomske unije ovo se pre može protumačiti kao opomena.

U prvih deset meseci 2017. ukupan srpski izvoz robe u Rusku Federaciju vredeo je oko 832 miliona dolara, što je rast od 27,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Jabuke smo izvezli za oko 87 miliona dolara. Da li bi pominjanje srpskog voća u kontekstu ovog spora moglo da ima negativne posledice po domaće voćare? Dejan Delić, direktor predstavništva Privredne komore Srbije (PKS) u Moskvi uverava da srpski izvoz trenutno nije ugrožen.

– U ovom slučaju nema razloga za strahovanje. Dokazano je da isporuke nisu pratili naši papiri, niti je to jabuka iz Srbije. Na nama je samo da vodimo računa o svojim izvoznicima i kvalitetu njihovog poslovanja sa ruskim partnerima – kaže Delić.

Napominje da se već dešavalo da druge zemlje koriste to što Srbija ima slobodan izvoz za Rusiju i falsifikuju naše fitosanitarne i veterinarske dozvole u pokušaju da se probiju do ruskog tržišta.

 – U tome nema ničega novog, ali generalno takve mahinacije nisu dobre za domaće proizvođače, prvenstveno jer nam obaraju cenu. Voće lošijeg kvaliteta predstavlja se kao srpsko, što utiče i na imidž naše zemlje koja je ovde prepoznata kao proizvođač visoko kvalitetnih proizvoda – kaže Delić.

Rusija je 2014. zabranila uvoz više poljoprivrednih proizvoda, uključujući i povrće, iz država EU, SAD, Kanade, Australije i Norveške. Kasnije je na crnu listu dodato još pet zemalja: Albanija, Crna Gora, Island, Lihtenštajn i Ukrajina. U julu 2017. godine, embargo je produžen do 31. decembra 2018.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik