Svaka sedma hrvatska tvrtka svoje proizvode i usluge prodaje preko interneta. Pokazuju to najnoviji podaci eurostatistike, u kojima se analizira rasprostranjenost online trgovine među europskim kompanijama. Prema tim podacima, trgovina preko weba lani je bila realnost za 14 posto hrvatskih tvrtki s desetero i više zaposlenih. To je nešto slabiji rezultat od prosjeka Unije, u kojoj prodaju preko interneta bilježi 16 posto tvrtki s desetero i više zaposlenih ili svako šesto poduzeće. Unatoč tome, Hrvatska se po e-trgovini dobro plasirala na ljestvici EU. Naime, čitav niz članica, među kojima su i Slovačka, Mađarska i Grčka, pa čak i znatno razvijeniji Luksemburg i Italija, imaju manji udio tvrtki koje svoje robe i usluge prodaju koristeći “mrežu”.
Svaka sedma hrvatska tvrtka svoje proizvode i usluge prodaje preko interneta. Pokazuju to najnoviji podaci eurostatistike, u kojima se analizira rasprostranjenost online trgovine među europskim kompanijama. Prema tim podacima, trgovina preko weba lani je bila realnost za 14 posto hrvatskih tvrtki s desetero i više zaposlenih.
To je nešto slabiji rezultat od prosjeka Unije, u kojoj prodaju preko interneta bilježi 16 posto tvrtki s desetero i više zaposlenih ili svako šesto poduzeće. Unatoč tome, Hrvatska se po e-trgovini dobro plasirala na ljestvici EU.
Vrh ljestvice
Naime, čitav niz članica, među kojima su i Slovačka, Mađarska i Grčka, pa čak i znatno razvijeniji Luksemburg i Italija, imaju manji udio tvrtki koje svoje robe i usluge prodaju koristeći “mrežu”.
Na začelju ljestvice EU po e-trgovini su Bugarska, Poljska i Rumunjska, u kojima manje od 10 posto tvrtki prodaje preko interneta. S druge strane, vrh ljestvice uobičajeno drže Irska i skandinavske članice: u tim zemljama svaka četvrta kompanija svoju robu i usluge prodaje online.
I podaci o e-trgovini potvrđuju da su hrvatske tvrtke još uglavnom orijentirane na domaće tržište. Naime, najveći dio narudžbi dolazi im s hrvatskog tržišta. No, sve je više i narudžbi koje odlaze u inozemstvo, kako u ostale članice EU tako i izvan EU bloka.
Rapidnu digitalizaciju hrvatskoga gospodarstva potvrđuju i druga istraživanja. Tako, primjerice, podaci s kojima je ovih dana izašla Fina, a temelje se na istraživanju koje je tvrtka Perpetuum Mobile provela u suradnji s nizom drugih poduzeća, pokazuju da gotovo tri četvrtine ili 73 posto ispitanika u Hrvatskoj koristi internet, odnosno mobilni telefon za kupnju roba i usluga, dok je tri petine ili 60 posto ispitanika reklo da je u proteklih godinu dana na internetu kupovalo pet ili više puta.
Uglavnom je bila riječ o kupnji proizvoda, plaćanju računa ili rezerviranju godišnjih odmora. Pritom su e-kupci najviše plaćali kreditnim karticama, no koristili su i internetsko bankarstvo i PayPal.
Veliki dio turizam
- Podaci o poziciji Hrvatske na ljestvici digitalne trgovine su dobri i pokazuju da naše tvrtke u velikoj mjeri koriste digitalne tehnologije za prodaju svojih roba i usluga. To se posebno odnosi na male i srednje tvrtke. Realno je očekivati da će u budućnosti važnost e-trgovine za naše tvrtke nastaviti rasti, posebno zato što time povećavaju prihode s obzirom na to da zaobilaze posrednike i rabate koje im moraju plaćati - ocjenjuje Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge.
Ipak, naš sugovornik upozorava da se velik dio e-trgovine u nas odnosi na turizam i prodaju turističkih usluga. To znači da prostor za povećanje prodaje putem interneta postoji posebno u drugim sektorima.
Istraživanje Eurostata ukazuje i na probleme s kojima se tvrtke koje prodaju preko interneta suočavaju - uglavnom su to troškovi dostave, koji mogu biti veliki, eventualno rješavanje pritužbi kupaca, kao i vraćanje proizvoda kojim kupci nisu zadovoljni.