Trgovina - Hrvatska

Tko će kupovati hrvatske proizvode i koja tržišta tek trebamo osvojiti?

- Dio te podrške dolazi kroz naše kredite, dio kroz poslove osiguranja izvoznih poslova, zatim osiguranja izvedbe tih poslova te onda naplate na međunarodnim tržištima, izjavio je Čuvalo na 23. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza.

U brojevima je to 765 milijuna eura što kroz kredite, što kroz osiguranje izvoznih poslova, a prema riječima čelnika HBOR-a, kada se tomu pridoda još oko 500 milijuna eura osiguranih izvoznih poslova koje je u devet mjeseci odradila HBOR-ova tvrtka kći Hrvatsko kreditno osiguranje, dolazi se do ukupne podrške hrvatskom izvozu od 1,3 milijarde eura u dosadašnjem dijelu godine.

- Očekujemo do kraja godine doći do dvije milijarde eura podrške hrvatskim izvoznicima i to je najveća brojka što se tiče osiguranja izvoza koje je HBOR napravio od kada se bavi podrškom izvoznim poslovima, istaknuo je.

Izvijestio je da je HBOR u prvih devet mjeseci ove godine omogućio financijsku podršku hrvatskom gospodarstvu u iznosu od 1,65 milijardi eura, uz rast od 30 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U usporedbi s 2021. rast iznosi gotovo 100 posto, napomenuo je.

- Od ukupne poslovne aktivnosti, 80 posto se odnosi na kredite, kojih je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci odobreno u vrijednosti 1,3 milijarde eura, pri čemu Čuvalo očekuje da će taj iznos do kraja godine premašiti 1,5 milijardi eura. "To je najveći volumen odobrenih kredita u jednoj godini od kad HBOR posluje, naglasio je Čuvalo.

Oko milijardu eura novih kredita za nove investicije

Pritom, 74 posto tih kredita odnosi se na investicije, a 26 posto ih je za obrtna sredstva. Drugim riječima, u prvih devet mjeseci ove godine odobrili smo oko milijardu eura novih kredita za nove investicije, istaknuo je Čuvalo.

Čuvalo je podsjetio i na novi zakon o HBOR-u i dokapitalizaciju kojom se temeljni kapital udvostručio, na gotovo dvije milijarde eura, "što nedvojbeno upućuje na širenje kapaciteta i poslovnih aktivnosti".

Najavio je i brojne nove mogućnosti financiranja koje su u pripremi, pa tako i već spomenuti pre-IPO fond za koji se očekuje da će biti pokrenut u drugoj polovini iduće godine, a služit će za pripremu kompanija za izlazak na burzu. "Za sada sve aktivnosti idu prema planu", dodao je Čuvalo.

Osim toga spomenuo je i financijski instrument usmjeren na Progress tržište Zagrebačke burze (ZSE). U suradnji s Ministarstvom financija planira se osnivanje novčanog fonda za ulaganje u mala i srednja poduzeća koja žele izaći na to tržište, najavio je Čuvalo.

Bule: Izvoz glavni pokretač gospodarskog rasta u budućnosti

Matej Bule, državni tajnik u Ministarstvu financija, ujedno izaslanik predsjednika Vlade, poručio je da je Vlada potpuno svjesna važnosti izvoza za hrvatsko gospodarstvo, pri čemu "nije slučajna" dokapitalizacija HBOR-a, kako bi i u budućnosti podržavao hrvatske izvoznike. 

Rekao je da osjeća "malu frustraciju" jer hrvatski robni izvoz u javnosti nema tu razinu pažnje s obzirom na važnost za razvoj gospodarstva. "Mi volimo brojati turistička noćenja, krevete, sve što se događa na mjesečnoj, čak i desetodnevnoj razini, a ne sjećam se kad sam zadnji put pročitao izvještaj u novinama kakvo je bilo ostvarenje hrvatskog izvoza protekli mjesec", ustvrdio je Bule.

Istaknuo je da hrvatsko gospodarstvo ima neobično dugu fazu uzlaznog ciklusa, koja, s iznimkom četiri pandemijska kvartala, traje 10-ak godina, pri čemu je u tom razdoblju najveći iskorak ostvaren upravo u ekonomskim odnosima s inozemstvom. Tako, rast robnog izvoza od 2016. do danas iznosi gotovo 150 posto, jednako koliko je iznosio i rast izvoza turističkih usluga.

Pritom, rekao je Bule, hrvatski izvoz doseže vrijednost od oko 22 milijarde eura, a izvoz turističkih usluga oko 15 milijardi eura. "To dovoljno govori o važnosti hrvatskog izvoza", istaknuo je državni tajnik, koji vjeruje da će izvoz biti glavni pokretač gospodarskog rasta u godinama koje dolaze.

Klepo: Izazove pretvaramo u prilike

Na panel-raspravi "Nova karta svjetske trgovine - gdje su nove prilike za hrvatske izvoznike?" sudjelovali su predsjednica Uprave tvrtke AD Plastika Katija Klepo, predsjednik Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla (ENT) Siniša Krajnović, predsjednica Upravnog odbora JGL-a Eva Usmiani Capobianco i direktor Bomark Paka Stiven Toš.

Klepo je rekla da europska autoindustrija prolazi veliku transformaciju, no u kompaniji su već na to naviknuli.

Pritom su fokusirani samo na ono na što mogu utjecati, a to je smanjenje troškova, nastavak procesa razduživanja, uz nužne i prioritetne investicije. Prema njezinim riječima, rezultati toga se vide i u prvih šest ovogodišnjih mjeseci, uz znatan rast EBITDA marže te veliko smanjenje zaduženosti, a tim će putem kompanija nastojati ići i dalje. 

Dodala je da prilike za daljnji razvoj leže u proširenju ekspertize i znanja te diversifikaciji u proizvodnji.

- Ona znanja koja imamo iz autoindustrije pokušavamo iskoristiti u drugim industrijama i kapitalizirati stečeno znanje, rekla je Klepo.

Kada je riječ o novim kupcima, istaknula je da su u kontaktu s potencijalnim kineskim partnerima s obzirom na prisutnost kineske autoindustrije na europskom tržištu.

- Pronalazimo načine kako ostvariti suradnju i kako izazove pretvoriti u prilike, rekla je čelnica tvrtke AD Plastika, kompanije za proizvodnju automobilskih dijelova koja sve svoje proizvode izvozi.

Krajnović: Europi nedostaje ambicije

Siniša Krajnović, predsjednik Uprave ENT-a te novi predsjednik Hrvatskih izvoznika, također je govorio o potrebi ostvarivanja suradnje s kineskim kompanijama. Krajnović, koji je i više godina radio u Kini, apostrofirao je tu zemlju kao izrazito strateški orijentiranu i usmjerenu na ulaganja u tehnologiju.

Smatra da Europi nedostaje ambicije, samopouzdanja i ujedinjenosti, uz ocjenu da za "gubljenje koraka" s Kinom i nekim drugim svjetskim ekonomijama ne postoje objektivni razlozi s obzirom na to da je EU industrijalizirana, sa snažnim gospodarstvom i obrazovanom radnom snagom te tržištem od oko pola milijarde ljudi.

- Potrebna su stalna ulaganja u tehnologiju i konkurentnost. Bez toga nema ništa, poručio je Krajnović, dodavši da je ENT primjer tvrtke koja pokazuje "da se može" s obzirom na to i da zapošljava oko tri tisuće inženjera. 

O "uljuljanoj" Europi govorio je direktor Bomark Paka, tvrtke koja proizvodi "stretch" folije, a izvozi ih u sve zemlje EU-a, a i šire.

"Uljuljanost" Europe, pa tako i Hrvatske, po njemu proizlazi i iz nikad boljeg životnog standarda, a reflektira se primjerice i u nedovoljnim ulaganjima u nove tehnologije, zbog čega su u industriji u kojoj Bomark Pak posluje neke europske tvrtke propale.

Kao velik problem Europe vidi i pretjeranu regulaciju, dok drugi, kao SAD i Kina, pokušavaju "ugrabiti" prilike. "Dok SAD gleda kako 'uklopiti' AI, Europa gleda kako ga spriječiti", slikovit je Toš.  

Iznimno važnima u poslovanju smatra fleksibilnost i brzinu, pa tako i u pronalasku novih kupaca i dobavljača.

Usmiani Capobianco rekla je da su geopolitički rizici postali svakodevnica za poslovanje, a JGL se tomu prilagođava kontinuiranim ulaganjima, "geografskom disperzijom", s obzirom na to da izvozi na oko 60 tržišta, te izrazitim fokusom u poslovanju na tri terapijska segmenta. To kompaniji daje "duboku" ekspertizu te mogućnost "igre s puno jačim igračima", izjavila je.