Ako se ostvare prognoze pre svega trgovaca hlebnog žita, Srbija se ovog leta vraća na značajnu poziciju koja joj pripada na lestvici evropskih proizvođača pšenice. Na tradicionalnom Danu polja strnih žita, koji organizuje novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo rečeno je da se u žetvi, koja se očekuje za dvadestak dana može očekivati ukupan rod oko tri miliona tona, sa prosečnim prinosom od pet tona hlebnog zrna po hektaru. U prognozama su uzdržaniji stručnjaci te naše najuglednije naučne kuće u oblasti agrara, pa i sami poljoprivrednici, koji će se izjasniti tek kad kombajni uđu u njive. Mere zaštite i više prskanja poskupele su ovogodišnju proizvodnju pšenice. Dobar rod očekuje se u celom svetu, što ne obećava i dobru cenu. U poslovnom udrzuženju Žita Srbije tvrde da ipak ima pomaka nabolje, a proizvođači da ih svaka cena ispod 20 dinara po kilogramu ne pokriva.
Ako se ostvare prognoze pre svega trgovaca hlebnog žita, Srbija se ovog leta vraća na značajnu poziciju koja joj pripada na lestvici evropskih proizvođača pšenice.
Na tradicionalnom Danu polja strnih žita, koji organizuje novosadski Institut za ratarstvo i povrtarstvo rečeno je da se u žetvi, koja se očekuje za dvadestak dana može očekivati ukupan rod oko tri miliona tona, sa prosečnim prinosom od pet tona hlebnog zrna po hektaru.
U prognozama su uzdržaniji stručnjaci te naše najuglednije naučne kuće u oblasti agrara, pa i sami poljoprivrednici, koji će se izjasniti tek kad kombajni uđu u njive.
Mere zaštite i više prskanja poskupele su ovogodišnju proizvodnju pšenice. Dobar rod očekuje se u celom svetu, što ne obećava i dobru cenu. U poslovnom udrzuženju Žita Srbije tvrde da ipak ima pomaka nabolje, a proizvođači da ih svaka cena ispod 20 dinara po kilogramu ne pokriva.
"Cene su na svetskim berzama krenule naviše, i sada su se od 14 popele na više od 15 dinara, bliže 16 dinara po kilogramu", kaže Vukosav Saković, direktor Udrženja Žita Srbije.
"Minimalna cena trebalo bi da bude bar 20 dinara bez PDV-a, da bi proizvođač imao bar minimalnu akumulaciju, ali to je samo moja želja, a ne i očekivanje", rekao nam Momir Crveni iz Turije.
Ratari i predstavnici stranih kompanija posebno su se interesovali za nove kvalitetne ili hlebne sorte pšenice koje će se klasirati i plaćati po kvalitetu, a plod su oplemenjivačkog rada domaćih stručnjuaka.
Na ovoj manifestaciji koja je okupila znatno više učesnika nego ranijih godina, i kojom su poslenici Instututa za ratarstvo i povtrtarstvo želeli da vrate stari sjaj i popularnost domaćem semenu, čulo se takođe da je od 1.000 sorti i hibrida raznih biljnih vrsta, koji su stvoreni u toj naučnoj kući čak 500 priznato u inostranstvu.