Trgovina - Bosna i Hercegovina

Trgovinski deficit RS-a 2,11 milijardi KM

Vanjskotrgovinski robni deficit Republike Srpske u 2012. godini iznosio je dvije milijarde i 113 miliona KM.

Ovaj entitet i dalje ima nepovoljnu trgovinsku razmjenu, jer uvoz  i dalje raste, a izvoz opada, pokazuju podaci entitetskog Zavoda za statistiku.

Pad izvoza

U 2012. ostvaren je izvoz u vrijednosti  dvije milijarde i 374 miliona KM, što je za čak 7,3 posto manje u odnosu na 2011.

Uvoz je, u istom periodu, iznosio četiri milijarde i 488 miliona KM, što je za dva posto manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Procent pokrivenosti uvoza izvozom u  2012. godini  iznosio je 52,9 posto, izračunali su statističari.

Gledano geografski, Republika  Srpska  je  u 2012.  najviše izvozila u Italiju,  u vrijednosti  381 milion KM (16 posto), te u Srbiju, u vrijednosti  371 milion KM(15,6 posto) .

Najviše se uvozilo iz Rusije - 165 miliona KM, odnosno 26 posto, i iz Srbije, u vrijednosti  770 miliona KM, odnosno 17,2 posto od ukupno ostvarenog uvoza.

Posmatrano po grupama proizvoda, u  2012., najveće učešće u izvozu ostvarili su  naftna ulja i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (osim sirovih), s ukupnom vrijednošću od 287 miliona KM, što iznosi 12,1 posto od ukupnog izvoza, dok su najveće učešće u uvozu imali  nafta i ulja dobijena od bitumenoznih minerala (sirova), s ukupnom vrijednošću od milijardu i 196 miliona KM, što iznosi 26,7 posto od ukupnog uvoza.

RS je kraj prošle godine ponovo dočekala s većim uvozom od izvoza.

Recesija

Podaci Zavoda za statistiku, predstavljeni na današnjoj konferenciji za novinare u Banjoj Luci, pokazuju da je u decembru 2012. ostvaren izvoz u vrijednosti od 173 miliona KM i uvoz od 264 miliona KM.

Još jednom je potvrđeno da je Republika Srpska u recesiji, odnosno da bilježi negativnu stopu bruto domaćeg proizvoda u trećem tromjesečju 2012. u odnosu na isto tromjesečje 2011. godine, i to 0,9 posto, dok desezonirani podaci pokazuju pad od 0,3 posto.

Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti, najveći realni rast bruto dodane vrijednosti ostvaren je u područjima finansijsko posredovanje, za 7,6 posto, zdravstveni i socijalni rad, za 3,2 posto, ostale javne, komunalne, društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti, za tri posto, te  trgovina naveliko i malo za 1,8 posto.

Međutim, bruto dodana vrijednost realno je manja u područjima: proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom i vodom za 14,2, poljoprivreda, lov i šumarstvo za 6,3 i građevinarstvo za 4,5 posto.