U deset mjeseci ove godine izvezli smo ukupno 55 milijardi kuna vrijednu robu, što je za otprilike tri posto više nego u istom razdoblju lani. S druge strane, uvezeno je robe ukupne vrijednosti oko 91,9 milijardi kuna, što znači da je Hrvatska u vanjskotrgovinskom deficitu od 36,9 milijardi kuna. Izvoz je rastao, ali više nego uvoz koji je lani iznosio oko 90,15 milijardi kuna pa je porastao za manje od dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom u deset mjeseci iznosi oko 59,9 posto. Unatoč dužničkoj krizi u Europi, uspjeli smo povećati izvoz na to tržište za više od dvije milijarde kuna, pa je tako ove godine u europske zemlje plasirana većina izvoza, točnije 47,5 milijardi kuna. Ipak, Europska unija nije nam donijela povećanje, nego obrnuto. Iako gotovo 60 posto cijelog izvoza plasiramo u tu integraciju, ukupan izvoz pao je za dvjestotinjak milijuna kuna.
U deset mjeseci ove godine izvezli smo ukupno 55 milijardi kuna vrijednu robu, objavio je Državni zavod za statistiku, što je za otprilike tri posto više nego u istom razdoblju lani.
S druge strane, uvezeno je robe ukupne vrijednosti oko 91,9 milijardi kuna, što znači da je Hrvatska u vanjskotrgovinskom deficitu od 36,9 milijardi kuna.
Izvoz je rastao, ali više nego uvoz koji je lani iznosio oko 90,15 milijardi kuna pa je porastao za manje od dva posto. Pokrivenost uvoza izvozom u deset mjeseci iznosi oko 59,9 posto.
Unatoč dužničkoj krizi u Europi, uspjeli smo povećati izvoz na to tržište za više od dvije milijarde kuna, pa je tako ove godine u europske zemlje plasirana većina izvoza, točnije 47,5 milijardi kuna. Ipak, Europska unija nije nam donijela povećanje, nego obrnuto. Iako gotovo 60 posto cijelog izvoza plasiramo u tu integraciju, ukupan izvoz pao je za dvjestotinjak milijuna kuna. Zamijećen je pad izvoza u Bugarsku, Cipar, Grčku, Irsku te veliki pad plasmana u Italiju. Naime, u Italiju smo izvezli robe u vrijednosti od 8,99 milijardi kuna, ili milijardu kuna manje nego u isto vrijeme lani. Zadržali smo tržište u Njemačkoj, a povećali plasmane u Francusku, Češku i Sloveniju, te u Norvešku - i to sa 127 na 909 milijuna kuna. Uvoz iż Unije zadržao se na razini prošlogodišnjeg - oko 55,6 milijardi kuna.
Cefta je i dalje izdašno tržište za hrvatski izvoz. U te zemlje plasiramo 10,3 milijarde kuna vrijedne robe, a trend rasta je konstantan. Istodobno smo s tih tržišta uvezli robe vrijedne tek 5,44 milijarde kuna, čime smo u vanjskotrgovinskom suficitu od 90 posto.
S obzirom da se Bliski istok sve češće spominje u kontekstu nužnog jačanja suradnje s trećim tržištima, valja napomenuti da smo u zemlje OPEC-a izvezli oko pola milijarde kuna manje robe nego lani, ali smo s izvozom od 1,48 milijardi kuna i dalje dvostruko više plasirali na ta tržišta, nego uvezli s njih. Povećali smo izvoz u Tursku za 217 posto, a istodobno srušili uvoz na 1,3 milijarde kuna pa smo u vanjskotrgovinskom deficitu za tek 300 milijuna kuna s tom zemljom, što je znatno povoljniji omjer u odnosu na lanjski deficit od 2,5 milijardi kuna.
Egzotična Bermudsko i Kajmansko otočje porezni su rajevi, a prema statistici izvoza u te je dvije zemlje u prvih deset mjeseci izvezeno oko 560 milijuna kuna, pretpostavljamo kapitala. Na Bermudima je, doduše, stiglo upola manje novca nego lani, a ove godine nisu bili popularni ni Maršalovi otoci u koje je tijekom 2010. plasirano 653 milijuna kuna, dok je tijekom 2011. ‘izvoz’ u tu zemlju iznosio tek 22 milijuna kuna.