Uvozimo sve, od granita do drobljenog kamena

Bez autora
Jan 26 2020

Poznato je da BiH uvozi, blago rečeno, sve i svašta. Čak i one proizvode za koje mislimo da ih imamo i previše, mi izgleda volimo da uvezemo.

Tako je sa vodom, sa brojnim poljoprivrednim proizvodima, ali i brojnim sirovinama poput kamena.

Tradicija

Naime, protekle godine BiH je, prema podacima VTKBiH, zabilježila uvoz kamena vrijedan 80,5 miliona KM. Uvozili smo razne vrste kamena od mramora, kamena za spomenike, granita, preko šljunka, do drobljenog kamena koji se koristi kao agregat za beton, za nasipanje cesta i druge vrste. A uvozili smo iz Srbije, Hrvatske, Italije, Austrije, ali i iz daleke Indije. S druge strane, izvoz je bio skoro upola manji, te smo lani izvezli kamena u vrijednosti od 45 miliona KM.

Iz Klastera kamen Hercegovina kažu kako BiH, posebno Hercegovina, ima potencijal i tradiciju eksploatacije i obrade kamena, ali se taj potencijal, kao ni brojni drugi ne koriste u dovoljnoj mjeri.

- Možemo reći da se danas na bosanskohercegovačkom tržištu prodaje skoro 80 posto uvoznog kamena, što dovoljno govori o prekomjernom uvozu, kazao je za Oslobođenje Nijaz Kevrić, predsjednik Klastera.

Prema njegovim riječima, Hercegovina, posebno Jablanica, poznata je po proizvodnji kamena, granita, ali se on za razliku od prijeratnog perioda danas iskopava u zanemarivim količinama.

- Problem slabe eksploatacije su neriješene koncesije koje nisu usaglašene na svim nivoima, pa danas imamo situaciju da vadimo od 200 do 300 kubika kamena na mjesečnom nivou, dok se prije rata iskopavalo 1.300 kubika mjesečno, kazao je Kevrić.

Alisa Gekić iz Udruženja LiNK rekla nam je kako BiH posjeduje potencijale u industriji kamena, ali ukoliko uvoz bude u ovoj mjeri, neće biti razvoja domaće proizvodnje.

Prirodni potencijali

- BiH posjeduje izuzetne prirodne potencijale i resurse različitih vrsta kamena, a u vađenju i obradi kamena u BiH moglo bi se otvoriti 5.000-7.000 radnih mjesta, kazala je Gekić.

Prema Kevrićevim riječima, postoji potreba za uvozom određenog građevinskog kamena, ali ne i šljunka ili drobljenog kamena koji možemo sami proizvoditi.

Da potencijal koji imamo u proizvodnji kamena nije dovoljno iskorišten, slažu se i u Vanjskotrgovinskoj komori iz koje su nam kazali da podaci o uvozu i izvozu govore da se bh. kamen ne eksploatiše dovoljno.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik