Koliko puta nam se dogodilo da, i pored spiska za kupovinu, iz prodavnice izađemo sa mnogo više kesa. Neko to radi da bi se osećao bolje, neko zbog sniženja, a ima i onih koji o tome uopšte ne razmišljaju, već jednostavno pune korpu.
Mnogi nisu svesni da trgovci na različite načine utiču na to. Sve čine da saznaju šta mislimo kada ulazimo u radnju. To je nauka koja se tehnološki unapređuje. Hipermarketi nemaju dnevno svetlo, već su zatvoreni kao kutije, a kupcima se danas meri svaki korak u radnji.
O tom detektivskom poduhvatu u Jutarnjem programu RTS-a pričao je prof. dr Vladimir Diligenski, psihijatar, navodeći da trgovci gledaju da prodaju što više, i dovijaju se na sve moguće načine.
„To je čitava nauka koja se zove psihologija kupovine. Vrlo je važno da vi procenite, sa nekoliko rečenica ili nekoliko pitanja, o kakvom se kupcu radi. Ako želite da prodate svoj proizvod, vi unapred već znate šta taj kupac želi, i na koji način da mu se približite, i da li je dobro i koliko pričati sa njim. To je psihologija prodavca“, rekao je profesor.
Dodaje da su mesta za kupovinu biološki fenomeni gde se vi osećate prijatno. Mirisi su čudo, jer su povezani sa svim delovima mozga.
„Prvo što ugledate, za to se zakačite i još ako je dobro spakovano, sa jarkim bojama, to kupujete. Mada postoje ljudi koji kupuju i što im ne treba. To je bolest. To je trenutno zadovoljstvo i impulsivnost, a potroši se mnogo novca. Treba biti racionalan, važni su princip racionalnosti i princip zadovoljstva“, rekao je prof. dr Vladimir Diligenski, psihijatar.