Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu proslavio je 50 godina rada, kao najperspektivniji aerodrom u regionu. Beogradski Aerodrom će ove godine imati više od 3,5 miliona putnika, koliko i aerodromi u Zagrebu i Ljubljani zajedno. Za lokaciju novog međunarodnog aerodroma izabran je prostor u blizini Surčina, 18 kilometara zapadno od Beograda i Aerodrom je pušten u saobraćaj 1962. godine. Imao je jednu pistu dužine 3.000 metara, rulnu stazu dužine 3.350 metara, pristanišnu zgradu za prijem putnika, kontrolni toranj, veliku platformu za opsluživanje letelica i drugu savremenu opremu. Kasnije je izgrađena i nova zgrada za prijem putnika, proširena je platforma za prijem aviona, produžena je pista, a 1997. godine ugrađena je oprema za drugu kategoriju i time omogućena upotreba Aerodroma po lošijim vremenskim uslovima.
Aerodrom “Nikola Tesla” u Beogradu proslavio je 50 godina rada, kao najperspektivniji aerodrom u regionu.
Beogradski Aerodrom će ove godine imati više od 3,5 miliona putnika, koliko i aerodromi u Zagrebu i Ljubljani zajedno.
Za lokaciju novog međunarodnog aerodroma izabran je prostor u blizini Surčina, 18 kilometara zapadno od Beograda i Aerodrom je pušten u saobraćaj 1962. godine.
Imao je jednu pistu dužine 3.000 metara, rulnu stazu dužine 3.350 metara, pristanišnu zgradu za prijem putnika, kontrolni toranj, veliku platformu za opsluživanje letelica i drugu savremenu opremu.
Kasnije je izgrađena i nova zgrada za prijem putnika, proširena je platforma za prijem aviona, produžena je pista, a 1997. godine ugrađena je oprema za drugu kategoriju i time omogućena upotreba Aerodroma po lošijim vremenskim uslovima.
U julu 2005. pušteno je u rad šest najsavremenijih avio-mostova, u maju 2006. otvoren je rekonstruisani međunarodni terminal 2.
Od novembra 2008. Aerodrom “Nikola Tesla” Beograd funkcioniše u punom kapacitetu i u uslovima izuzetno smanjene vidljivosti zahvaljujuci upotrebi opreme i procedura za “CAT IIIb”, koja je prvi put u istoriji beogradskog Aerodroma upotrebljena 4. januara 2009.
Na Aerodromu "”Nikola Tesla” smešteno je preduzeće Jat tehnika, tehnička baza avio-kompanije Aviogeneks, operativna odeljenja Agencije za kontrolu letenja, Uprave carina i Jata, Muzej vazduhoplovstva, školski centri avio-kompanije Jat Airways i Agencije za kontrolu letenja, Helikopterska jedinica MUP-a.
Trenutno se rekonstruiše aerodromska zgrada koja će imati 19.000 kvadratnih metara korisnog prostora. Vrednost investicije je oko 5,5 miliona evra i isključivo se finanisira iz prihoda Aerodroma, prenosi Tanjug.
U oktobru prevezeno 1,1 posto više putnika
Najveća domaća vazdušna luka, Aerodrom “Nikola Tesla”, tokom oktobra uslužila je 275.583 putnika što je za 1,1 posto više u odnosu na isti mesec protekle godine. Ovo je najslabija stopa rasta Aerodroma u tekućoj godini.
U prvih deset meseci Aerodrom je uslužio 2,9 miliona putnika što je 8,4 posto više nego u istom periodu protekle godine. Broj avio-operacija na godišnjem nivou neznatno je porastao na 38.533, dok je prevezeno robe za 6.051 tonu, što je 4,8 osto slabije u odnosu na prvih deset meseci ove godine.
Aerodrom “Nikola Tesla” je u periodu januar-septembar zabeležio poslovni prihod od 4,9 milijardi dinara, što je povećanje od 5,3 posto u odnosu na isti period protekle godine, dok je neto dobit pala 37,9 posto na 1,08 milijardi dinara pre svega kao posledica nemogućnosti naplate potraživanja od Jat-a.