Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno potencijale zračnog prijevoza putnika, navodi se u studiji Evropske unije. Samo aerodrom u Mostaru bi mogao imati veći saobraćaj od onog kakav trenutno ostvaruju sva četiri aerodroma u zemlji zajedno, navodi se u studiji. To se može postići, naravno, uz ulaganja i razvoj. Počela je sezona hodočašća u Međugorje, pa je i na mostarskom aerodromu živo. Ovdje slijeću uglavnom Italijani. Italijanske kompanije biraju aerodrom Mostar. Najbliži je Međugorju, tek pola sata vožnje, a i zaobilaze se putne granice. Italijani su za letove iskoristili i evropske fondove. Poticaji bi se mogli koristiti i za druge destinacije, a interesa za zračne veze sa Mostarom ima.
Bosna i Hercegovina ne koristi dovoljno potencijale zračnog prijevoza putnika, navodi se u studiji Evropske unije, izvještava "Al Jazeera".
Samo aerodrom u Mostaru bi mogao imati veći saobraćaj od onog kakav trenutno ostvaruju sva četiri aerodroma u zemlji zajedno, navodi se u studiji. To se može postići, naravno, uz ulaganja i razvoj. Počela je sezona hodočašća u Međugorje, pa je i na mostarskom aerodromu živo. Ovdje slijeću uglavnom Italijani. Italijanske kompanije biraju aerodrom Mostar. Najbliži je Međugorju, tek pola sata vožnje, a i zaobilaze se putne granice. Italijani su za letove iskoristili i evropske fondove. Poticaji bi se mogli koristiti i za druge destinacije, a interesa za zračne veze sa Mostarom ima.
Zračna luka trenutno se samofinansira i najuspješnije je preduzeće u vlasništvu Grada Mostara. Sa 80.000 putnika doseže maksimume. Mali terminal i skromni kapaciteti prihvata putnika - sve je daleko ispod mogućnosti. A one su ne višestruko, nego čak i dvadeset puta veće, govore studije.
Prema procjenama stručnjaka Europske unije, mostarska zračna luka mogla bi dosegnuti u idućih 30 godina brojku od 1.800.000 putnika godišnje. Takvo povećanje prometa otvorilo bi dodatnih 2.000 radnih mjesta u cijeloj regiji. Svi su proračuni bazirani, naravno, najviše na Međugorju. No, sve to iziskuje dodatna ulaganja. A bez njih, kajmak će pobrati druge, susjedne zračne luke, također govori studija.
U tome nema ničeg novog, jer je i dosad većina međugorskih hodočasnika dolazila preko Splita, Dubrovnika, te nešto manje Sarajeva. I to nije tek poslijeratni trend, jer je najbliži, mostarski aerodrom i ranije tehnički zaostajao. Evropska studija preporučuje brže promjene i djelovanje u idućih nekoliko godina ili bi sjajna predviđanja razvoja mogla ostati tek priča kako je moglo biti.