Centar za odmor rekreaciju i liječenje Igalo završio je treći kvartal sa neto profitom od 248,47 hiljada eura, duplo većim nego u istom periodu prošle godine. Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi preduzeća su na kraju septembra iznosili 1,67 miliona eura i bili su 10,5 odsto veći nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi su na kraju trećeg kvartala porasli 2,4 odsto na 1,43 miliona eura. Troškovi materijala su iznosili 453,6 hiljada eura, zarada, njihovih naknada i ostali lični rashodi 544,2 hiljade, a amortizacije i rezervisanja 112,5 hiljada eura. Ostali poslovni rashodi na kraju devetog mjeseca su dostigli iznos od 280,28 hiljada eura.
Centar za odmor rekreaciju i liječenje Igalo završio je treći kvartal sa neto profitom od 248,47 hiljada eura, duplo većim nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima iz izvještaja o poslovanju, koji je objavljen na sajtu Komisije za hartije od vrijednosti, poslovni prihodi preduzeća su na kraju septembra iznosili 1,67 miliona eura i bili su 10,5 odsto veći nego u uporednom periodu. Poslovni rashodi su na kraju trećeg kvartala porasli 2,4 odsto na 1,43 miliona eura.
Troškovi materijala su iznosili 453,6 hiljada eura, zarada, njihovih naknada i ostali lični rashodi 544,2 hiljade, a amortizacije i rezervisanja 112,5 hiljada eura. Ostali poslovni rashodi na kraju devetog mjeseca su dostigli iznos od 280,28 hiljada eura.
"Ukupna aktiva preduzeća, čiji bi kupoprodajni ugovor prema ocjeni predstavnika Unije slobodnih sindikata USSCG trebalo da ispitaju nadležni, vrijedjela je na kraju trećeg tromjesečja 8,6 miliona eura i bila je 2,4 odsto veća nego u uporednom periodu", prenosi agencija MINA-business.
Neraspoređeni gubitak kompanije je dostigao 152,04 hiljade eura.
Predstavnici USSCG pozvali su u četvrtak Inspekciju rada i Savjet za privatizaciju da preispitaju kupoprodajni ugovor za Centar Igalo, jer smatraju da on nije ispoštovan, kao i da se ne zna ko je tačno vlasnik preduzeća.
Oni su naveli da se oko 50 zaposlenih u Centru Igalo od trenutka kupoprodaje, januara 2007. godine, nalazi u teškoj situaciji i podsjetili da je Savjet za privatizaciju u oktobru naložio formiranje Radne grupe, koja bi trebalo da ispitala stanje u firmi. To se, međutim, do danas nije desilo.
Predstavnici Sindikalne organizacije preduzeća tvrde da su više puta bezuspješno pokušali da uspostave kontakt sa upravom, koju smatraju odgovornom za probleme zaposlenih u Centru Igalo.
Sindikat smatra da je glavni uzrok probema zaposlenih u Centru Igalo međusobni spor predstavnika HTP Primorja i HLT fonda, koji traje više od dvije godine, jer se ne zna ko je većinski vlasnik.
Konzorcijum HLT fonda i HTP Primorje je paket akcija od 80,96 odsto Centra Igalo platio 3,1 milion eura, obećavši tada da će u njegovu rekonstrukciju uložiti četiri miliona i zadržati sve zaposlene u narednih pet godina.
Većinski paket akcija Centra prodao je Fond PIO, a konzorcijum HLT-a i HTP Primorja bio je jedini ponuđač na međunarodnom tenderu raspisanom još 2005. godine.
Privatizacija se odužila zbog sudskog spora u kojem je Savez udruženja penzionera Crne Gore, odnosno boraca Narodnooslobodilačkog rata, tvrdio da su oni, a ne Fond, većinski vlasnici Centra.