Jug Srbije, u vreme sezone godišnjih odmora kao tranzitno područje izuzetno je interesantno putnicima koji neretko na putu do Grčke ili Bugarske prenoće u Vranju, Surdulici, na Vlasini, Besnoj Kobili ili Vranjskoj Banji. Iako se na razvoju tranzitnog turizma insistira, ogroman problem i dalje je nedostatak smeštaja. Konkretna rešenja odlaže hronična besparica. Vranje je sve interesantnije tranzitnim turistima, jer ovaj grad ima bogatu ponudu u restoranima, pristupačne cene. Činjenica da se u gradu meraka i sevdaha mogu videti muzeji i istorijski spomenici privlače uglavnom domaće turiste, da se u tranzitu na putu ka Grčkoj zadrže u Vranju ili Vranjskoj Banji. Međutim, kada se odluče da prenoće u gradu pod Pržarom, nastaje problem. Kapaciteti su više nego skromni, a boravišna taksa među najskupljim u Srbiji.
Jug Srbije, u vreme sezone godišnjih odmora kao tranzitno područje izuzetno je interesantno putnicima koji neretko na putu do Grčke ili Bugarske prenoće u Vranju, Surdulici, na Vlasini, Besnoj Kobili ili Vranjskoj Banji.
Iako se na razvoju tranzitnog turizma insistira, ogroman problem i dalje je nedostatak smeštaja. Konkretna rešenja odlaže hronična besparica.
- Vranje je sve interesantnije tranzitnim turistima, jer ovaj grad ima bogatu ponudu u restoranima, pristupačne cene. Činjenica da se u gradu meraka i sevdaha mogu videti muzeji i istorijski spomenici privlače uglavnom domaće turiste, da se u tranzitu na putu ka Grčkoj zadrže u Vranju ili Vranjskoj Banji - kaže Tomislav Stojanović, direktor vranjske Turističke organizacije. Međutim, kada se odluče da prenoće u gradu pod Pržarom, nastaje problem. Kapaciteti su više nego skromni, a boravišna taksa među najskupljim u Srbiji.
Vranje i Vranjska Banja raspolažu sa ukupno 2.000 ležajeva, dok u Sokobanji, na primer, ima 14.000 ležajeva. Jedan hotel u centru grada i jedan motel na izlazu, nekoliko hostela i prenoćišta u privatnom vlasništvu je sve što možemo da ponudimo turistima - kaže Stojanović.
Ipak, i ova ponuda je daleko od potreba savremenog turiste, koji želi adekvatan parking, satelitski program, ili internet.
- To je drugi problem, jer posetioci žele da za svoj novac dobiju najbolje, a mislim da u ovom trenutku, to ne može da dobije u Vranju - kaže Stojanović.
Da paradoks bude veći cena boravišne takse u Vranju je u rangu Novog Sada, što znači da je među najskupljima u Srbiji i iznosi 120 dinara. Što se tiče cena noćenja sa doručkom, one se kreću od 1.000 do 8.000 dinara.
Turisti koji godišnji odmor provode u Bugarskoj, neretko prenoće u Surdulici ili na Vlasini. Slobodnih mesta često nema.
- U Surdulici i na Vlasini imamo 2.000 ležajeva, a potreba je mnogo veća. Na Vlasini postoje dva hotela i značajna ponuda privatnog smeštaja, ali ni ovde, ponuda ne može da zadovolji potrebe savremenog turiste - kaže Biljana Nikolić, direktorka Turističke organizacije u Surdulici.
- U samoj Surdulici situacija je nešto bolja.
Cena noćenja sa doručkom u ovom kraju kreće se od 1.000 do 2.000 dinara, dok je cena boravišne takse na Vlasini 60 dinara - u Surdulici 50 dinara.
Svi naši sagovornici su saglasni da se u razvoj turizma u Pčinjskom okrugu malo ulaže i da se nije ulagalo poslednjih dvadesetak godina.
- Nadamo se da će svest ne samo kod odgovornih i nadležnih proraditi, već i kod građana, koji mogu da profitiraju na razvoju tranzitnog turizma. Pomaka naročito u ugostiteljskim objektima ima, ali je to još neprimetno - zaključuje Tomislav Stojanović.