Turizam - Bosna i Hercegovina

Kamping i glamping neiskorišćeni dragulji turističke privrede

Opšti trend u Evropi usmjeren je na veću promociju zdravog stila života, koji uključuje aktivan odmor i vrijeme provedeno u prirodi.

To potvrđuje i činjenica da kamping turizam u evropskim zemljama ima učešće od 25 odsto u ukupnom turističkom prometu.

I dok su potencijali kamping turizma odavno prepoznati, glamping kao novi vid luksuznog kampovanja sve više privlači imućnije turiste koji na određenim destinacijama žele spoj prirode i komfora.

Prema podacima Grupacije za kamping, glamping i "outdoor" turizam Privredne komore Srbije (PKS), u Srbiji postoji 38 kampova, kamping odmorišta i kampovališta koja su registrovana pod različitim šiframa djelatnosti.

Predsednik Kamping asocijacije Srbije Vladimir Đumić u razgovoru za Biznis.rs ističe da u domaćoj turističkoj ponudi nije dovoljno zastupljen ni kamping ni glamping turizam, i da je zbog unapređenja ove grane turističke privrede nedavno i oformljena grupacija u okviru PKS.

"Potrebno je da se više radi na edukaciji, pre svega onih koji bi ušli u ovakav vid malog porodičnog biznisa sa jedne strane, a sa druge kako bi se vršio pritisak na donosioce odluka da se iskoriste potencijali koji postoje u tranzitnom i seoskom turizmu", navodi Đumić.

Đumić napominje da među kamping turistima ima i domaćih i stranih, ali da je ipak više stranaca koji tranzitiraju kroz Srbiju na putu do ljetnjih, morskih destinacija poput Grčke i Crne Gore.

"Među kamping i glamping turistima kao destinacija je naročito popularna zapadna Srbija i Uvačka, odnosno Zlatarska regija. Tu je već dosta razvijena turistička privreda, pre svega kroz povezivanje sa aktivnim odmorom i outdoor turizmom. Polako se razvija i istočna Srbija, kao posebno atraktivna destinacija. Trenutno radimo na tome da još malo probudimo ovaj deo naše zemlje, pre svega nacionalni park Đerdap i deo Donjeg Podunavlja koji je povezan i sa biciklističkim turizmom, najpre kroz euro velo rute 6 i 13. Takođe, tu postoje mogućnosti i za razvoj speleološkog turizma", navodi predsjednik Kamping asocijacije Srbije.

Pored ove dvije ključne destinacije, Đumić navodi i manje zone koje su takođe atraktivne, kao što su Deliblatska pješčara, Kopaonik i svi nacionalni parkovi koji imaju mogućnost za razvoj ove vrste turizma.

Potencijal za značajan rast vanpansionske potrošnje

Na pitanje šta Srbiji nedostaje da postane prepoznatljiva kamping i glamping destinacija, Vladimir Đumić odgovara da je to prije svega infrastruktura, poput tranzitnih kampova na koridorima 10 i 7, duž auto-puta i u blizini velikih gradova poput Novog Sada, Beograda i Niša.

U zavisnosti od trenutne turističke ponude i događaja poput EXIT-a, Nišvila, festivala u Guči i Beer festa, kamperi bi se u pomenutim mjestima zadržavali od jednog do tri dana i na ovaj način mogao bi da se realizuje veći broj noćenja u kampovima, kamping odmorištima i kampiralištima, čime bi se povećala i potrošnja jer upravo kamperi spadaju u grupu turista sa visokom vanpansionskom potrošnjom.

"Nedostaje nam dobrih i jakih kampova koji mogu da prime i veći broj gostiju, a da se nalaze na tranzitnim koridorima. Takođe, nedostaje nam promocija Srbije kao zemlje u kojoj zaista možete da kampujete na jedan poseban način, onako kako se nekad kampovalo po Evropi – da to ne budu veliki kampovi koji smeštaju po hiljadu gostiju, već mali porodični kampovi koji nude pravi ugođaj, daleko od zagađenih sredina, u prijatnom ambijentu. Naša sela to upravo i mogu da ponude kao najatraktivniji proizvod – porodične kampove u domaćinstvima", naglašava Đumić.

Kamping turizam, kako kaže, dostupan je svima. Od pandemije korona virusa do danas raste potreba i potražnja za takvom vrstom smještaja i boravka u prirodi.

"Naši ljudi borave u kampovima, ali ne postoji dovoljan broj kampova koji bi mogli da odgovore na njihove zahteve, pa se često dešava da se kampuje na divlje, a onda bude problema sa smećem, zagađenjem i slično. Zato i pokušavamo da uredimo ovaj segment, kako bismo ljude upućivali na uređene kamping zone u nacionalnim parkovima, specijalnim rezervatima i parkovima prirode. Svi koji bi dolazili u ove kampove mogli bi u njima da budu smešteni, a da u isto vreme uživaju u aktivnom odmoru, pešačenju, vožnji bicikla ili planinarenju", zaključuje Đumić, prenosi Biznis.rs.