Poduzetnik iz Sesveta gradit će u Ravnim kotarima prvu privatnu zračnu luku

Bez autora

Apr 05 2012

Gradnja prvog privatnog aerodroma i drugih sadržaja na području jugoistočno od naselja Stankovaca u Ravnim kotarima korak je bliže realizaciji. Naime, na sjednici Općinskog vijeća Stankovaca jednoglasno je usvojen Urbanistički plan uređenja područja na kojem se planira taj zahvat, nakon čega se kreće u daljnju proceduru prema državi. Sada će načelnik Željko Baradić od Hrvatskih šuma zatražiti izvlaštenje 100 hektara zemljišta, a po izvlaštenju Općina će raspisati javni natječaj na koji će se javiti zainteresirani investitor, koji je ujedno bio i glavni inicijator cijelog projekta gradnje aerodroma, Josip Crnčević i njegova tvrtka Aeroklub Ban iz Sesveta. Crnčević ne krije zadovoljstvo činjenicom da je lokalna zajednica svesrdno stala uz njegov projekt u kojem vidi veliku razvojnu šansu za taj kraj, koji se zadnjih godina prometnuo u jedno od najperspektivnijih područja Hrvatske. Spoj vizionarstva stankovačkog načelnika Željka Baradića, zaslužnog za razvoj tamošnje poduzetničke zone koja je posljedično pridonijela razvoju cijeloga kraja, i poduzetničke ideje i smjelosti Josipa Crnčevića da u projekt krene u teškim gospodarskim vremenima, izrodit će, po svemu sudeći, još jedan hvalevrijedan projekt, koji se mnogima u početku činio utopističkim.

Gradnja prvog privatnog aerodroma i drugih sadržaja na području jugoistočno od naselja Stankovaca u Ravnim kotarima korak je bliže realizaciji.

Naime, na sjednici Općinskog vijeća Stankovaca jednoglasno je usvojen Urbanistički plan uređenja područja na kojem se planira taj zahvat, nakon čega se kreće u daljnju proceduru prema državi. Sada će načelnik Željko Baradić, kako je najavio, od Hrvatskih šuma zatražiti izvlaštenje 100 hektara zemljišta, a po izvlaštenju Općina će raspisati javni natječaj na koji će se javiti zainteresirani investitor, koji je ujedno bio i glavni inicijator cijelog projekta gradnje aerodroma, Josip Crnčević i njegova tvrtka Aeroklub Ban iz Sesveta.

Crnčević ne krije zadovoljstvo činjenicom da je lokalna zajednica svesrdno stala uz njegov projekt u kojem vidi veliku razvojnu šansu za taj kraj, koji se zadnjih godina prometnuo u jedno od najperspektivnijih područja Hrvatske. Spoj vizionarstva stankovačkog načelnika Željka Baradića, zaslužnog za razvoj tamošnje poduzetničke zone koja je posljedično pridonijela razvoju cijeloga kraja, i poduzetničke ideje i smjelosti Josipa Crnčevića da u projekt krene u teškim gospodarskim vremenima, izrodit će, po svemu sudeći, još jedan hvalevrijedan projekt, koji se mnogima u početku činio utopističkim.

Bilo je to prije četiri godine kada je umirovljeni pilot Crnčević krenuo u administrativno-birokratsku borbu s vjetrenjačama krčeći put k realizaciji kvalitetno osmišljenog projekta prvog privatnog aerodroma, koji je locirao u kamenjar Ravnih kotara. Tu je lokaciju prepoznao kao vrijednu zbog geografskog položaja, tj. smještaja između dvaju gradova - Zadra i Šibenika, širokog terena koji omogućuje gradnju poletno-sletnih staza, zatim zbog povoljnih vjetrova, čak 2625 sunčanih sati i svega devet maglovitih dana u godini. U prilog projektu ide i blizina morske obale.

Prema projektu, poletno-sletna pista dužine 1400 metara i širine 24 metra moći će godišnje prihvatiti 6000 slijetanja i polijetanja. Uz aerodrom je predviđena i gradnja servisa i hangara za smještaj letjelica čiji vlasnici odluče tu zadržati svoje leteće ljubimce zimi. Vjeruje da će interes za 'zimovanjem' letjelica biti iznimno velik, posebice među vlasnicima iz skandinavskih zemalja.

Vrijednost Crnčevićeva projekta ne leži samo u planiranoj gradnji sportsko-rekreativne zračne luke koja će primati zrakoplove veličine do osamdesetak sjedećih mjesta, nego i u nizu drugih sadržaja, što investiciji daje višenamjensku širinu.

Crnčević je već projektirao hotel za bogatiju klijentelu, casino, bazene, sportske terene, ugostiteljske sadržaje... Zašto planira gradnju doma za starije osobe, teško je razumjeti, no Crnčević i za to ima valjano obrazloženje. U Europi, posebice na njezinu razvijenom sjeveru, ima dosta bogatih stanovnika starije životne dobi koje bi rado koristili smještaj u tom kraju blage klime i blizine mora do kojeg je svega dvadesetak kilometara. Djeca bi roditeljima u posjet dolazila svojim letjelicama, u čemu vidi dodatnu mogućnost popunjavanja kapaciteta.

S obzirom na to da će u hotel stizati i obiteljski ljudi s djecom, planira i gradnju dječjeg vrtića, dok je na lokalnom stanovništvu osmišljavanje ugostiteljske, suvenirske, poljoprivredne i svake druge ponude i uklapanje u projekt koji može označiti preporod do jučer zaboravljenih Ravnih kotara.

"Gradnjom aerodroma Stankovci će se upisati na kartu svjetski registriranih aerodroma, što će biti još jedan doprinos izvlačenju ovih ruralnih prostora iz zabiti. Projekt sam ovih dana predstavio u Ministarstvu poduzetništva i obrta, a dobio sam i kontakt osobu, gospodina Sanija Ljubinčića, koja će me pratiti u daljnjoj realizaciji projekta. Naime, Vlada je takvu pomoć obećala svim investitorima i ja sam jedan od prvih koji je dobiva. O projektu sam obavijestio mjerodavne u Ministarstvu graditeljstva, a od prošle godine šest je ministarstava dalo zeleno svjetlo. Studija utjecaja na okoliš također je predana u Ministarstvo zaštite okoliša i sada očekujem njihovo mišljenje", kaže za Vjesnik poduzetnik Crnčević.

Podsjećamo da je Uprava za zaštitu prirode, koja djeluje pri Ministarstvu kulture, jedina dala neprolaznu ocjenu zahvatu i naložila praćenje stanja populacija ptica močvarica u Vranskom jezeru i kolonije šišmiša. Nakon što je stručnjacima objašnjeno da se preko istog teritorija, na visini od oko 1000 stopa već više desetljeća obavlja zračni promet Zračne luke Zadar, koja je od Stankovaca udaljena četrdesetak kilometara, te da zračna karta jasno pokazuje da zaštitno područje zadarske zračne luke obuhvaća čak četvrtinu Vranskog jezera, može se očekivati da će stručnjaci korigirati svoj stav i da ptice močvarice i šišmiši neće presuditi projektu vrijednom 100 milijuna eura.

U prvoj fazi, samo za gradnju pista, servisa, hangara i aerodromske upravne zgrade, investirat će se oko 30 milijuna eura i zaposliti do 100 ljudi. U drugi dio projekta, koji će naposljetku zaposliti i do 1000 ljudi, uključit će se biznismeni iz Saudijske Arabije i Hong Konga, koji strpljivo čekaju poziv. Crnčević kaže da je potencijalnih investitora koji žele graditi hotele i druge sadržaje u Stankovcima sve više, a u zadnje vrijeme javljaju mu se i poduzetnici iz Rusije.

Dodaje da će za potrebe budućeg zrakoplovno-turističko-sportskog centra sagraditi vlastitu fotonaponsku trafostanicu snage jednog megavata. Jedan od njemu dragih dijelova budućeg centra, koji voli uspoređivati s Monakom, svakako je i predloženo hortikulturno rješenje kojim će prevladavati nasadi tradicionalne masline.