Turizam - Hrvatska

Potpisan ugovor o izgradnji Zagrebačke obale u vrijednosti 70,585 milijuna eura

U sjedištu Lučke uprave Rijeka u utorak je potpisan ugovor o izgradnji kontejnerskog terminala na Zagrebačkom pristaništu u riječkoj luci, a posao u vrijednosti 70,585 milijuna eura, riječ je o kreditu Svjetske banke u sklopu Rijeka Gateway projekta, dobili su putem javnog nadmetanja talijanski konzorciji Grandi Lavori Finosit, te hrtvatska građevinska tvrtka Osijek - Koteks d.d.

Izgradnja Zagrebačkog pristaništa izvodit će se u dvije faze: u prvoj fazi će se izgraditi 400 metara obale, a u drugoj je predviđeno produženje pristaništa za još 280 metara.

Zamjenik ministra mora, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić je naglasio kako će realizacijom ovog projekta do 2016. riječka luka po kapacitetu i dubini gaza postati najveća luka sjevernog Jadrana za prekrcaj kontejnera, te će uistinu postati "Vrata Europe". Terminal će biti namijenjen prihvatu najvećih kontejnerskih brodova na svijetu, kapacitetea iznad 13 000 TEU-a, čije će pristajanje omogućiti dubina mora od 20 metara. Rok realizacije ovog projekta je četiri do pet gopdina, s tim da je godinu i pol predviđeno za projektiranje i ishodovanje građevinskih dozvola.

Antešić je napomenuo da je uz Rijeku, hrvatska Vlada u ovoj godini osigurala iz državnog proračuna 230,5 milijuna kuna za za modernizaciju i izgradnje lučke infrastrukture u svim lukama otvorenim za javni promet od značaja na Republiku Hrvatsku. Izgradnja nizinske pruge Rijeka – Zagreb – Botovo u vrijednosti 5 milijardi eura, prema Antešićevim riječima, je najvažniji investicijski i infrastrukturni projekt nove hrvatske Vlade koja prometnu budućnost naše zemlje temelji na razvoju riječkog prometnog pravca. On napominje kako nizinsku prugu i kontejnerski terminal treba promatrati kao jedinstveni projekt, koji se mora u vremenu poklopitis rastom tereta i razvojem pratećih gospdarskih zona.

Usporedno s izgradnjom zagrebačke obale treba biti završena i cesta D 403, za koju se izrađuje projektna dokumentacija. Ta prometnica povezivat će Zagrebačku obalu s riječkom obilaznicom na čvoru Škurinje. Antešić je napomenuo da će se ulaskom Hrvatske u EU intenzivirati gradnja rpometne infrastrukture u našoj zemlji, uz korištenje sredstava iz europskih fondova. U pripremi je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama kojim će se predložiti jednostavniji postupci za dodjelu koncesije na pomorskom dobru, što će privući nove investitore, posebice u lučki sustav, gdje su stvoreni infastrukturni uvjeti za daljnja ulaganja.Izgradnju infrastruture u lukama pratiti će i pomenuta modernizacija željeznice, te je u tom cilju u pripremi osnovanje posebnog Vladinog Povjerenstva za željeznice, na čelu s predsjednikom Vlade RH.

Predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Rijeka, dr. Pave Komadina, je naglasio da je najkraća veze Kine, Japana i Indije s Europom upravo Rijeka, koja sa dubinom gaza od 20 metara ima prednost pred plićim lukama - Koprom, Trstom i Vencijom. Uz Zagrebačku obalu moći će pristajati najveći kontejnerski brodovi na svijetu, nosivosti iznad 13000 TEU-a. Obnašatelj dužnosti Primorsko – goranskog župana Vidoje Vujić je rekao da je izgradnja Zagrebačkog pristaništa važna za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, jer otvara realizaciju drugih infrastrukturnih obejkata, počev od gradnje željezničke pruge i spojne ceste D 403 do gradnje logističkih cenatara i poslovnih zona.

Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača je podsjetio da su pri kraju radovi na kontejnerskom terminalu Brajdica, odnosno proširenju Konstrenskog pristaništa za 328 metara, te uređenju 50000 četvornih metara skladišno-manipulativnog prostora. Izgradnjom Brajdice te Zagrebačkog pristaništa 2016. riječka bi luka dosegla godišnji kapacitet od milijun TEU-a.