Turizam - Hrvatska

Prodaje se i Modra spilja za 7,8 milijuna kuna

Kraljevstvo za ulagača: financijski dotučena država nastoji se riješiti preostale turističke imovine i objavljuje opsežan materijal gdje se, opisani poput najbolje udavače, nude nekadašnji biseri hrvatskog turizma od kojih su pojedini, doduše, i sada u odličnom stanju pa ostvaruju lijepe prihode.

Pitanje je stoga je li država uvijek najlošiji vlasnik i nije li mogla zadržati tvrtke koje pokazuju da imaju perspektivu i pod državnom kapom ili je samo najljeniji vlasnik jer pod svaku cijenu nastoji 'utopiti' i turističko srebro?

Ministarstvo turizma objavilo je, bez prevelike pompe, opsežan Katalog investicijskih projekata u kojemu su detaljno navedene sve pojedinosti vezane uz turistička društva u kojima država ima svoje udjele, a koja su namijenjena prodaji.

Katalog gdje država vabi ulagače, a koji je objavljen na web stranicama Ministarstva turizma (mint.hr) sa svim potrebnim kontaktima, sastavljen je od tri dijela uz dodatak da je Ministarstvo turizma poduzelo niz mjera kako bi se ublažila kupoprodajna birokratska golgota što je dosad odbijala mnoge potencijalne kupce.

U prvom dijelu nalaze se informacije o trgovačkim društvima u većinskom ili pretežitom državnom vlasništvu kojima predstoji privatizacija. Postupak, navodi se u materijalima, provodi Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) dok Ministarstvo turizma prati i sudjeluje u procesu privatizacije državnog turističkog portfelja.

Drugi dio Kataloga, stoji u pozivu Ministarstva turizma na ulaganje, odnosi se na projekte vezane uz specifična trgovačka društva koja su osnovana s temeljnom zadaćom pripreme i razvoja tih projekata na određenim lokacijama (Brijuni Rivijera i Park Prevlaka), te upravljanja bivšim vojnim nekretninama do trenutka njihove privatizacije, uz istovremeno sređivanje vlasničkog stanja zemljišta i objekata (Club Adriatic).

Treći dio Kataloga čine ostali projekti u sektoru turizma, konkretno Turistička zona Prukljan u Šibensko-kninskoj županiji.

Navodi se i kako će se Katalog investicijskih projekata po potrebi mijenjati i dopunjavati.

Dakle, Katalog sadrži detaljne informacije četrnaest društava kojima prestoji privatizacija i gdje udio države raspoloživ za prodaju iznosi više od 25 posto temeljnog kapitala društva. Radi se o ukupnom temeljnom kapitalu društava od 1.812.258.790 kuna od čega na državni portfelj otpada 1.333.673.730 kuna, a na raspoloživi državni portfelj 1.199.905.760 kuna.

U Katalogu investicijskih projekata našli su se: ZRC Lipik gdje ukupni državni portfelj iznosi 90,28 posto dok je raspoloživi državni portfelj vrijedan 2.881.800 kuna; Bizovačke toplice, 99,44 posto, 130.177.500 kuna; HTP Korčula, 52,27 posto, 64.599.300 kuna; Hoteli Podgora, 60,55 posto, 75.437.450 kuna; Hoteli Živogošće, 76,14 posto, 84.247.890 kuna; Hotel Medena, 54,35 posto, 63.394.800 kuna; Hoteli Plat, 92,49 posto, 54.732.000 kuna; Vranjica Belvedere, 68,94 posto, 16.632.610 kuna; HTP Orebić, 68,71 posto, 22.383.600 kuna; Dalma, 91,87 posto, 387.132.110 kuna; Hoteli Maestral, 78,26 posto, 70.397.400 kuna; Hoteli Makarska, 70,54 posto, 92.661.000 kuna; Imperial Rab, 52,35 posto, 127.351.200 kuna; Modra Špilja, 44,57 posto, 7.877.100 kuna.

U društvima posebne namjene navode se Club Adriatic gdje država ima 100 postotno vlasništvo, te HOC Bjelolasica čija je glavna zgrada svojedobno izgorjela pod čudnim okolnostima. Državni udjel u Bjelolasici, potencijalno najjačem hrvatskom sportskom centru, kojem je svaka vlast okrenula leđa, iznosi 76,02 posto.

S druge strane, država raspolaže i sa 67 posto još jednog desetogodišnjeg projekta, Brijuni rivijere, o kojem se uvijek više priča nego što se na njemu radi. Na kraju tu je još jedan vječni problem – Park Prevlaka gdje država polaže pravo na 51 posto vlasništva.