Turizam - Hrvatska

Smanjenje PDV-a na turizam moglo bi oživjeti ekonomiju

Hrvatski turizam trebao bi od 2017. godine početi raditi sa stopom PDV-a od 5,5 posto i prestati biti u turizmu porezno najopterećenija zemlja Mediterana.

Konkretno, to bi značilo rasterećenje sektoru za oko 550 do 600 milijuna kuna godišnje, što bi dovelo do realiziranja 15 milijardi kuna novih investicija. Sve to stvorilo bi 11 tisuća novih radnih mjesta u hotelijerstvu, ali poticanjem investicija to bi osiguralo dodatnih šest milijardi kuna za plaće radnika u građevinskom sektoru.

Izračunali su to u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), s obzirom da se u ključnim smjernicama reformske Vlade, koje je predstavio premijer Tihomir Orešković, najavljuje prepolovljavanje turističkog poreza koji je od 2014. godine na stopi od 13 posto, piše Slobodna Dalmacija.

Naravno, porezna opterećenja mogu se korigirati jedino za cijelu kalendarsku godinu za koju se kalkuliraju cijene, pa je realno očekivati da će se to dogoditi u 2017. godini. Kako sve to prati i najava snižavanja fiskalnih opterećenja na lokalnoj razini, koja su u nadležnosti lokalne uprave i samouprave, a koja pritišću poslodavce porezima i prirezima gotovo jednako kao i PDV, najavljenim prvim makroekonomskim potezima nove Vlade za turizam, u tom su sektoru više nego zadovoljni.

– Pozdravljamo najavu predsjednika Vlade o smanjenju stope PDV-a za turizam na 5,5 posto. UPUHH već niz godina govori o nužnosti uvođenja stope na toj razini. To je jedna od ključnih, najvažnijih mjera u kontekstu rasta i razvoja turističkog sektora.

Prema europskim iskustvima, snižavanje stope PDV-a u turističkom sektoru u europskim zemljama dovelo je do poticanja zaposlenosti i rasta u sektoru, osuvremenjivanja objekata, povećanja konkurentnosti te poboljšanja uvjeta zapošljavanja. Upravo to očekujemo i u Hrvatskoj – kaže Kristijan Šustar, predsjednik UPUHH-a, naglašavajući kako nam je konkuretnost nacionalnog turizma još uvijek ključni problem.

– Cjenovna konkurentnost hrvatskog turizma je na 109. mjestu od 141 zemlje u svijetu. To je posljedica poreznog tereta na poslovanje i investiranje po kojem smo na 139. mjestu u svijetu, odnosno posljednji od svih zemalja u svijetu koje se bave turizmom, a upravo to je ključno u komunikaciji s investitorima i dobivanju njihova povjerenja. Primjerice, po rigidnosti pravila vezanih uz direktne strane investicije, na 135. smo mjestu u svijetu, po praksi zapošljavanja i otpuštanja radnika na 126. smo mjestu, po intenzitetu ulaganja u kadrove i edukacijama na 128. mjestu u svijetu. Do sada je izostao cijeli niz konkretnih mjera i poteza koji moraju bitno utjecati na rast i razvoj konkurentnosti turizma u budućim godinama. Zato ovaj potez smatramo prvim konkretnim korakom prema stvaranju takvih uvjeta – navodi Šustar.

Bojazan da bi smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja mogla napraviti "rupu" u proračunu, u UPUHH-u uklanjaju tvrdnjom da bi niži PDV samo kratkoročno smanjio priljev u proračun. Na temelju iskustva drugih zemalja koje su učinile slično (Francuska, Grčka), očekuje se rast investiranja i turističke potrošnje.

Tako bi po osnovi poreza i doprinosa na troškove rada u građevinskom sektoru državna blagajna uprihodila 450 milijuna kuna već u prvoj godini intenzivnih ulaganja s nižim PDV-om, dok bi u razdoblju do 2020. godine novozaposleni u turizmu i građevinskom sektoru pridonijeli više od četiri milijarde kuna u javni sektor preko poreza i doprinosa na plaće, kažu izračuni UPUHH-a.

S prepolovljenom stopom PDV-a logično bi bilo očekivati i barem simbolično snižavanje cijena usluga na koje se to odnosi za nekoliko postotaka (dva do pet posto), mišljenje je ekonomista, a razlika koju su poslodavci do sada davali za PDV trebala bi biti iskorištena za razvoj, investicije, plaće, zapošljavanje, ali prije svega bolju konkurentnost, a time i veći promet i bolju zaradu.