Turizam - Hrvatska

Wellness i adrenalin ključ su duge sezone

Da su dubrovački hoteli puni i u listopadu te da jako dobro ove posezone ide, recimo, i splitskim hotelijerima – za hrvatski je turizam vijest na koju se dugo čeka.

Naime, prosječna je popunjenost turističkih kapaciteta samo šezdesetak dana. Hoteli su popunjeni šest mjeseci (lani 126 dana), turistička naselja tri mjeseca, kampovi 66 dana, a prosjek ruši Zimmer frei koji ima gostiju tek mjesec i pol.

Ovogodišnji turistički rekordi sezonu će produljiti za koji dan, no naš turizam još godinama neće stati uz bok zemljama s cjelogodišnjim turizmom poput Austrije. Upravo je austrijski primjer služio za usporedbu i kao inspiracija za sezonu od dvanaest mjeseci na hotelijerskom simpoziju krajem proteklog tjedna u Poreču. Zemlja bez mora, naime, od turizma zaradi čak triput više nego zemlja s jednom od najljepših obala na svijetu. Austrija pri tome gostiju ima podjednako i u zimskoj i u ljetnoj sezoni. Što to austrijski domaćini znaju, a hrvatskima je još misterij?

2013. iz EU 480 mil. eura

I našima je jasno da su sport i rekreacija, kultura, tradicija, lokalni proizvodi te zdravlje i wellness motivi na kojima treba graditi nove sadržaje koji će goste privlačiti i kada nema kupanja i sunčanja. Kako to izvesti i što bi se gostima novog i inovativnog moglo ponuditi, mnogima je u domaćem turizmu još prilično zamršeno pitanje. Ministar Veljko Ostojić kaže da su prijedlozi koji su stigli na natječaje za inovativne programe i sadržaje u turizmu krajnje loši.

– Pa nije inovacija popravak derutnog krova na tipičnoj staroj kući?! – ilustrirao je jednim od prijedloga oseku dobrih ideja ministar Ostojić, koji ističe kako će hrvatskom turizmu u 2013. nadohvat biti 480 milijuna eura iz strukturnih fondova EU i da se tu priliku ne smije propustiti. – Moramo imati spremne kvalitetne projekte, a naš je fokus rješenje problema sezonalnosti jer hrvatski turizam mora trajati devet, deset mjeseci.

Austrija, gdje se na ski-stazama ljeti voze bicikli, a pješačke su staze prerasle u tematsko hodanje i istraživanje, dobro oslikava onu da je vrag u detaljima. To je rekao i Alfred Brunner, direktor austrijskog magazina Sports Active, koji preporučuje biciklizam kao jedno od rješenja izvan sezone.

Pola stranci, pola domaći

– No, više nije dovoljno samo označiti stazu. To se tržište već jako segmentiralo. Jedni žele adrenalinske staze, drugi manje zahtjevne, ali da uz njih bude kulturnih događanja, trećima je uz biciklizam u fokusu gastronomija, četvrti voze elektrobicikle... Vrijedi se potruditi. Broj turista biciklista raste 15 posto godišnje i bicikliranje će biti trend ovog stoljeća – kaže A. Brunner.

Koliko je nijansiranje ponude važno za uspjeh, ilustrira i Dieter Hard Stremayr, direktor turističkog ureda u Grazu.

– Prije desetak godina Graz je u srpnju i kolovozu bio prazan, jer tada nije bilo poslovnih skupova, a danas smo, među ostalim, i ljetno kulturno odredište. Davno smo naučili da hotel ne može u isto vrijeme biti i kongresni i obiteljski. Današnji turizam traži specijalizaciju – kaže predstavnik Graza, gdje bilježe i trocifrene postotke porasta broja turista.

Valja svakako reći da se do austrijskih rezultata zasigurno brže dolazi uz dobrostojeće domaće stanovništvo. U toj je zemlji svaki drugi turista Austrijanac, a u nas je to praktički tek svaki deseti Hrvat.