Najbogatiji čovek na planeti zacrtao je sebi novi zadatak. Osim iskorenjivanja bolesti i siromaštva, Bil Gejts odlučio je da se posveti rešavanju energetske krize u svetu i u tu svrhu uložiće dve milijarde dolara.Bolesti poput dečje paralize i malarije mogle bi u narednih 15 godina da potpuno budu iskorenjene, a u tome nemale zasluge pripadaju donatorima poput Bila Gejtsa, koji svake godine ulaže milijarde u borbu protiv bolesti koje pogađaju najsiromašnije. Suosnivač „Majkrosofta“ zacrtao je sebi novi cilj, a to je rešavanje energetske krize u svetu, što dovodi do globalnih konflikata, stradanja miliona ljudi i zagrevanja planete.
Najbogatiji čovek na planeti zacrtao je sebi novi zadatak. Osim iskorenjivanja bolesti i siromaštva, Bil Gejts odlučio je da se posveti rešavanju energetske krize u svetu i u tu svrhu uložiće dve milijarde dolara.
Bolesti poput dečje paralize i malarije mogle bi u narednih 15 godina da potpuno budu iskorenjene, a u tome nemale zasluge pripadaju donatorima poput Bila Gejtsa, koji svake godine ulaže milijarde u borbu protiv bolesti koje pogađaju najsiromašnije.
Suosnivač „Majkrosofta“ zacrtao je sebi novi cilj, a to je rešavanje energetske krize u svetu, što dovodi do globalnih konflikata, stradanja miliona ljudi i zagrevanja planete.
Gejts smatra da se problem boljeg energetskog snabdevanja može rešiti ulaganjem u istraživanje i razvoj. Naravno, to namerava da isprati sa dve milijarde dolara.
„Slobodno tržište nema finansijskog podsticaja za razvijanje alternativnih izvora energije brzinom koja nam je potrebna. Klimatska konferencija u Parizu se bliži, ali će biti veoma teško nagovoriti bilo koju zemlju da se drži dogovorenog. Zato su potrebni privatni investitori“, istakao je najbogatiji čovek na planeti.
Prema njegovim rečima, i američka vlada mora da se uključi.
„Kada su SAD objavile rat protiv raka, donacije istraživanjima povećale su se drastično i danas se u svetu na medicinska istraživanja izdvaja 30 milijardi dolara godišnje, od čega pet milijardi u borbi protiv raka. Privatni sektor se nakon toga uključio i počeo da proizvodi nove važne lekove baš zbog toga“, naveo je Gejts.
Zato smatra da SAD treba da objavi rat uglju.
„Iz istorije možemo da zaključimo da naučni rezultati mogu da se ostvare u daleko kraćem razdoblju ako se proglase neophodnima. Pogledajte Projekat Menhetn tokom Drugog svetskog rata kada su se velike inovacije desile zbog takmičenja zemalja ko će pre razviti bombu. Kada bismo samo mogli taj apetit da usmerimo u nove izvore energije“, istakao je Gejts.