Neki od popularnih engleskih pisaca su krenuli u ekperiment u kome će pokušati da uz pomoć e-knjiga stvore ozbiljnu interaktivnu književnost, kojoj je, kako neki tvrde, uspeh zagarantovan. Književna fikcija je smeštena uglavnom u daleki svet koji naseljavaju viljenjaci, zmajevi, vampiri i ostali čudni stanovnici piščeve mašte i koju gutaju milioni čitalaca širom sveta.Međutim priznati pisci nameravaju da osvoje prostor koji je do sada bio rezervisan samo za autore književne fantastike.
Neki od popularnih engleskih pisaca su krenuli u ekperiment u kome će pokušati da uz pomoć e-knjiga stvore ozbiljnu interaktivnu književnost, kojoj je, kako neki tvrde, uspeh zagarantovan.
Književna fikcija je smeštena uglavnom u daleki svet koji naseljavaju viljenjaci, zmajevi, vampiri i ostali čudni stanovnici piščeve mašte i koju gutaju milioni čitalaca širom sveta. Međutim priznati pisci nameravaju da osvoje prostor koji je do sada bio rezervisan samo za autore književne fantastike.
Tako će autor najprodavanijih istorijskih romana Jan Pirs čitaocima ponuditi mogućnost da se vrate unazad i provere činjenice, čak će razbacati odeljke po knjizi koje čitaoci ne moraju da čitaju ili će ih potpuno izbaciti iz knjige, pokušavajući time da podstakne čitaoce da još aktivnije učestvuju u književnom doživljaju.
"Pokušavam trenutno da nađem novi način da ispričam priču, a kada počnem o tome da razmišljam zaista postoji neverovatno mnogo mogućnosti, zaista je uzbudljivo" kaže pisac iz Oksforda, koji upravo završava jednu interaktivnu e-knjigu.
"Ne postoji bilo koji razlog da štampana izdanja budu jedini književni format i ne želim više da budem oprezan, menjam sve iz osnova. Najgora stvar koja može da se desi jeste da mi eksperiment ne uspe ali nije strašno, i dalje ću pisati na bilo koji način" kazao je Prajs.
Ovaj novi način pisanja nije predmet interesovanja samo Prajsa, već i poznatih pisaca Blejka Morisona i Vila Selfa iako priznaju da ima nekih teškoća oko realizacije kompletne ideje o interaktivnoj knjizi.
Kao profesor kreativnog pisanja na Goldsmit koledžu u Lonodonu, Morison je organizovao konkurs za inovativno pisanje koji pobedniku obezbeđuje nagradu u iznosu od 10.000 funti, a smatra da će uspeh esperimentalnih e-knjiga zavisiti više od prirode same interakcije nego od novih funkcija koje elektronska knjiga ima na pretek.
"Samo čitanje je po prirodi interaktivan proces i bilo da čitate sa papira ili iPada vi stvari učestvujete u priči. Pisci pišu priče, ali čitaoci ih tumače i doživljavaju različito, to nije pasivan proces. Literarna interakcija znači mnogo više od kompjterske igre" kaže on i naglašava da bi preveliki broj tehničkih inovacija mogao da "pojede" odlično književno delo.
Izdavačke kuće Faber i HarperColins su samo neke od kompanija koje pokušavaju da proizvedu nov literarni format i za koji traže podršku popularnih pisaca.
Ovaj ambiciozan i uzbudljiv poduhvat oni objašnjavaju fantastičnim brojem tehničkih mogućnosti, jer e-knjige osim teksta mogu da poseduju i druge sadržaje, poput muzike, videa, interaktivnih mapa koje mogu pokazuju put kojim se junaci knjiga kreću i nebrojeno drugih mogućnosti. Takva šuma mogućnosti već je isprovocirala neke autore da tvrde da to uopšte neće biti čitanje već gledanje sadržaja.
Tako će ove e-knjige obilovati sadržajima koji će čitaocima činiti delo uzbudljivijim i eventualno im dati mogućnost da sami upravljaju tokom priče, tako što će birati događaje i jedan od nekoliko mogućih završetaka knige.
Naravno biće potrebno određeno vreme da se čitaoci naviknu na novi način čitanja, ali urednici u izdavačkim kućama smatraju da će čitaoci sigurno biti znatiželjni da se igraju sa mnogim novim mogućnostima, što objašnjavaju ljudskom radoznalošću i priorodnom potrebom za učestvovanjem u kreativnom procesu.