U svetu je aktivno 438 nuklearnih elektrana, trenutno se gradi 68 nuklearnih reaktora, a 300 projekata je u fazi razvoja, od čega trećina u Kini, koja prednjači po brzini gradnje jer je zaokružila čitav tehnološki i investicioni lanac u toj oblasti.
Srbija, koja je okružena zemljama koje već imaju nuklearne elektrane, kao što su Mađarska, Rumunija, Bugarska i Slovenija razmatra uvođenje nuklearne energije kao opciju za budućnost svog energetskog sektora. U toku je izrada preliminarne studije koja će pružiti ključne informacije za dalje korake. U resornom ministarstvu kažu da će naša zemlja nastaviti da se oslanja na hidroelektrane, ali da bez bazne energije, kao što je nuklearna, nije moguće obezbediti dovoljnu stabilnost energetskog sistema.
Elektroprivreda Francuske i firma EGIS rade preliminarnu studiju koja će pružiti odgovore na pitanje da li i kakva nuklearna energija je potrebna Srbiji. Trebalo bi da bude gotova za mesec-dva, kaže ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, objašnjavajući da to ne predstavlja konačnu odluku. Studija će, kaže, biti važan korak u procesu i pružiće ključne informacije za buduće korake u razvoju našeg energetskog sektora.
Međunarodna atomska agencija propisuje striktne korake i faze koje svaka država mora da ispuni ako razmatra razvoj nuklearnog programa, podseća ministarka. Govoreći o malim modularnim reaktorima, ona je za RTS rekla da je ta tehnologija još u razvoju, ali da ima potencijal.
Prema rečima ministarke Đedović Handanović, budućnost Srbije u velikoj meri zavisi od dugoročne strategije razvoja energetskog sektora. Ona podseća da baznu energiju trenutno dobijamo iz uglja i iz gasa. Gas je, kaže, tranziciono gorivo, odnosno nešto što treba da služi dok se ne zameni drugim izvorima energije koje emituju znatno manje ugljen-dioksida.
Izgradnja nuklearnih elektrana predstavlja veliki i dugotrajan poduhvat. Prema procenama, ceo proces može da traje od 10 do 15 godina, posebno za zemlje koje tek ulaze u ovaj program. Kao primer, ministarka je navela Ujedinjene Arapske Emirate, koje su 2007. godine počele od nule, a danas imaju nuklearnu elektranu, zahvaljujući partnerstvu sa Južnom Korejom. Prema njenim rečima, Srbija već ima sporazume sa zemljama poput Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Francuske, ali će takođe potpisati nove sporazume, naročito sa Južnom Korejom, koja je uspela da izgradi nuklearnu elektranu za samo 10 godina.
Cilj je da obezbedimo pristup najnovijim tehnologijama i stručnim iskustvima, što će biti ključno za razvoj energetskog sektora Srbije, zaključuje Dubravka Đedović Handanović.