Popularni pretraživač "Gugl" uspešno može da se primeni i za zarađivanje novca, i to tako da predviđa kretanje cena na berzi. Ovo je pokazala studija koju su sproveli naučnici predvođeni Tobijasom Preisom u Poslovnoj školi "Vorvik".Rezultati pokazuju da investitori traže više informacija pre prodaje akcija po nižim cenama, a zabrinutost ulagača pojavljuje se pre pada tržišta. S druge strane, pad interesa za finansijske teme može da znači ozbiljan rast na tržištu.
Popularni pretraživač "Gugl" uspešno može da se primeni i za zarađivanje novca, i to tako da predviđa kretanje cena na berzi.
Po navodima britanskog "Dejli mejla", ovo je pokazala studija koju su sproveli naučnici predvođeni Tobijasom Preisom u Poslovnoj školi "Vorvik". Rezultati pokazuju da investitori traže više informacija pre prodaje akcija po nižim cenama, a zabrinutost ulagača pojavljuje se pre pada tržišta. S druge strane, pad interesa za finansijske teme može da znači ozbiljan rast na tržištu.
U studiji su analizirani podaci od 2004. do 2011. godine s "Gugl Trendsa", alata koji prati trendove pretraživanja na internetu. Pratili su koliko su ljudi pretraživali 98 ključnih pojmova, među kojima su bili "metali", "berza", "finansije", "foreks", "kuća", "nezaposlenost" i "zdravlje", kao i druge neutralne reči kao što su "prsten", "voz", "kuhinja" , "zabava"...
Potom su napravili virtuelni portfolio (skup) akcija na jednom od indeksa vrednosti akcija kojim se meri tržišno kretanje industrijske komponente na američkoj berzi akcija. Pa su nedeljama kupovali i prodavali...
Ako je količina pretraga te nedelje bila visoka u odnosu na nedelju pre, virtuelne akcije prodavali su po završnoj ceni sledećeg dana, pa bi ih ponovo kupovali na kraju prvog dana trgovanja u nedelji nakon toga. Ako je količina pretraga bila niska u odnosu na prethodnu sedmicu, tada su istraživači "kupovali" sledećeg dana, jer su očekivali da će cena u narednom periodu rasti.
- Koristeći ključnu reč "dug", a taj izraz je pokazao najveću "nestabilnost" tokom perioda posmatranja, ovakvom strategijom povećali su vrednost svog portfelja za čak 326 odsto tokom sedam godina - navodi "Dejli mejl".
- Poređenja radi, da su koristili strategiju "kupi i zadrži", odnosno da su akcije kupili 2004. i prodali 2011. godine, profit bi im bio samo 16 odsto, odnosno jednak porastu indeksa DJIA tokom tog perioda. Trećom strategijom kupovanja i prodaje na osnovu kretanja indeksa "Dau Džons", imali bi porast vrednosti od 33 odsto.