Na današnjoj sednici, Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od tri odsto.Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu, pre svega, očekivano kretanje inflacije i njenih faktora u narednom periodu, kao i efekte dosadašnjeg ublažavanja monetarne politike. Inflacija je niska i stabilna šestu godinu zaredom i u januaru je iznosila 2,1 odsto međugodišnje. Bazna inflacija se takođe kreće na niskom nivou i u januaru je iznosila 1,2 odsto međugodišnje.
Na današnjoj sednici, Izvršni odbor Narodne banke Srbije odlučio je da referentnu kamatnu stopu zadrži na nivou od 3,0%, saopštila je danas Narodna banka Srbije.
Donoseći takvu odluku, Izvršni odbor je imao u vidu, pre svega, očekivano kretanje inflacije i njenih faktora u narednom periodu, kao i efekte dosadašnjeg ublažavanja monetarne politike.
Inflacija je niska i stabilna šestu godinu zaredom i u januaru je iznosila 2,1% međugodišnje. Bazna inflacija se takođe kreće na niskom nivou i u januaru je iznosila 1,2% međugodišnje.
Niske inflatorne pritiske potvrđuju i inflaciona očekivanja finansijskog sektora i privrede za godinu dana unapred, koja su nešto ispod centralne vrednosti cilja od 3,0%. Izvršni odbor i u narednom periodu očekuje stabilno kretanje inflacije u granicama cilja (3,0 ± 1,5%).
Izvršni odbor smatra da je opreznost u vođenju monetarne politike i dalje potrebna, pre svega zbog kretanja u međunarodnom okruženju. Zbog usporavanja globalnog privrednog rasta, očekuje se sporija normalizacija monetarnih politika vodećih centralnih banaka, Sistema federalnih rezervi i Evropske centralne banke.
Međutim, i dalje je neizvesno u kojoj meri će normalizacija biti sporija i različita od očekivanja tržišta, što bi moglo uticati na nestabilnost globalnih tokova kapitala. Nakon što je krajem prošle godine svetska cena nafte smanjena, od početka ove godine ona umereno raste, a njeno kretanje u narednom periodu i dalje je neizvesno zbog brojnih faktora – i na strani ponude i na strani tražnje.
I pored nedavnog popuštanja trgovinskih tenzija između vodećih svetskih ekonomija, i dalje je prisutan protekcionizam u međunarodnoj trgovini, kao i geopolitičke tenzije, što kretanja na međunarodnom robnom i finansijskom tržištu i dalje čini neizvesnim, ističe se u saopštenju NBS-a.
Izvršni odbor ističe da je otpornost naše privrede na eventualne negativne uticaje iz međunarodnog okruženja povećana zahvaljujući smanjenoj internoj i eksternoj neravnoteži i povoljnim makroekonomskim izgledima za naredni period. Javne finansije su, drugu godinu zaredom, završile u suficitu, koji je u 2018. iznosio 0,6% bruto domaćeg proizvoda.
Uprkos povećanom uvozu za potrebe investiranja, višim cenama nafte i manjoj eksternoj tražnji, učešće deficita tekućeg računa platnog bilansa u bruto domaćem proizvodu zadržano je na nivou iz 2017.
Četvrtu godinu zaredom, deficit tekućeg računa platnog bilansa bio je više nego u punoj meri pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija, koji je u 2018. iznosio 3,2 milijarde evra.
Izvršni odbor očekuje da će privredni rast u ovoj godini biti vođen domaćom tražnjom, tj. investicijama i potrošnjom, a da će strane direktne investicije, koje doprinose rastu proizvodnih i izvoznih kapaciteta, uticati na postepeno smanjenje spoljne neravnoteže u srednjem roku, dodaje se.
Naredna sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 9. aprila.