Kućni budžeti za kupovinu hrane u Srbiji sve su „tanji“. To potvrđuje i drastičan pad prometa u prehrambenim trgovinama, koji je i zvanično 10 odsto, dok trgovci ukazuju da su im kase i za trećinu praznije. Koliko je alarmantna slika našeg standard, najbolje ilustruje podatak, da se prodavci obraduju, tek kada najstariji sugrađani dobiju svoja primanja.Tada, kako ukazuju, poraste i prodaja mesa, ulja, prerade, sokova, brašna... To je posebno primetno u dane kada na račune „legne“ drugi deo penzija. Već oko desetog u mesecu nije tako sjajna situacija, jer su tada prioritet komunalije, plaćaju se računi za stanarine, struju, telefon, pa šta pretekne - ide za hranu. Tada su i pazari manji u supermarketima...
Kućni budžeti za kupovinu hrane u Srbiji sve su „tanji“. To potvrđuje i drastičan pad prometa u prehrambenim trgovinama, koji je i zvanično 10 odsto, dok trgovci ukazuju da su im kase i za trećinu praznije.
Koliko je alarmantna slika našeg standard, najbolje ilustruje podatak, da se prodavci obraduju, tek kada najstariji sugrađani dobiju svoja primanja. Tada, kako ukazuju, poraste i prodaja mesa, ulja, prerade, sokova, brašna... To je posebno primetno u dane kada na račune „legne“ drugi deo penzija.
Već oko desetog u mesecu nije tako sjajna situacija, jer su tada prioritet komunalije, plaćaju se računi za stanarine, struju, telefon, pa šta pretekne - ide za hranu. Tada su i pazari manji u supermarketima.
- Penzioneri su najveća potrošačka grupa u Srbiji. Istina je da su penzije niske, ali su redovne i predstavljaju izvor za preživljavanje skoro polovine stanovništva, jer je nezaposlenost neodrživo visoka, primanja znatnog dela zaposlenih neredovna - kaže Petar Bogosavljević, predsednik Pokreta za zaštitu potrošača. Tačno je i da su penzioneri najveći kupci hrane, sredstava za higijenu, platiše komunalnih proizvoda i usluga, pa i odeće i obuće, ali za nezaposlenu decu i unuke, studente, učenike... Penzije su u Srbiji osnovni izvor potrošnje, koja se fizički smanjuje, i stalno se prilagođava nižem nivou kvaliteta.
Ove sezone, prometnici se žale na jako slab promet vode, sokova, piva, sladoleda, jer im vreme u prva dva meseca ovog leta nije išlo naruku. Manje se pazari i sveže meso, pršute, mleko, pavlaka, sirevi...
- Nismo uspeli da ostvarimo ni prošlogodišnji promet sa artiklima za osveženje, iako je i on bio drastično manji nego ranijih godina - kažu u trgovinskim lancima.
Bez zarade na osveženju
Prema prvim procenama, ovog leta manja je prodaja sokova, mineralne vode, piva, voćnih i gaziranih sokova, ledenih poslastica za oko 20 odsto. To nije samo slučaj u trgovinama, već i na kupalištima, bazenima, kafićima, gde je zbog većih cenovnika u odnosu na prošlu sezonu još strmoglaviji pad prodaje.