Republički zavod za statistiku saopštio je da je objavio prethodne rezultate revizije bruto domaćeg proizvoda po metodologiji ESA 2010, prema proizvodnom i rashodnom pristupu, u tekućim i stalnim cenama, za period 2015–2017. godina.Uz serije revidiranih podataka, objavljeno saopštenje sadrži i aneks sa uporednim pregledom podataka pre i posle revizije, pri čemu će finalne procene biti objavljene godinu dana kasnije – u skladu sa novom dinamikom objavljivanja podataka o BDP-u. Prema preliminarnim rezultatima obračuna, bruto domaći proizvod u 2017. godini iznosio je 4.754.368,4 miliona dinara u tekućim cenama, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 5,2 odsto.
Republički zavod za statistiku saopštio je da je objavio prethodne rezultate revizije bruto domaćeg proizvoda (BDP) po metodologiji ESA 2010, prema proizvodnom i rashodnom pristupu, u tekućim i stalnim cenama, za period 2015–2017. godina.
Uz serije revidiranih podataka, objavljeno saopštenje sadrži i aneks sa uporednim pregledom podataka pre i posle revizije, pri čemu će finalne procene biti objavljene godinu dana kasnije – u skladu sa novom dinamikom objavljivanja podataka o BDP-u.
Prema preliminarnim rezultatima obračuna, bruto domaći proizvod u 2017. godini iznosio je 4.754.368,4 miliona dinara u tekućim cenama, što je u odnosu na prethodnu godinu nominalno više za 5,2 odsto.
Posmatrano po delatnostima, u 2017. godini najznačajnije učešće u formiranju BDP-a imaju: sektor prerađivačke industrije 15,1 odsto, sektor trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila 11,4 odsto, sektor poslovanja nekretninama 7,3 odsto, sektor poljoprivrede, šumarstva i ribarstva šest odsto i sektor informisanja i komunikacija pet odsto.
S druge strane, u upotrebi BDP-a učešće izdataka za ličnu potrošnju domaćinstava je 69,6 odsto, izdataka za finalnu potrošnju države 16,2 odsto, bruto investicija u osnovna sredstva 17,7 odsto, izvoza dobara i usluga 50,5 odsto i uvoza dobara i usluga 57,1 odsto.
Realni rast BDP-a u 2017. godini, u odnosu na prethodnu godinu, iznosio je dva odsto.
Po delatnostima, u 2017. godini u sektoru prerađivačke industrije ostvaren je realni rast bruto dodate vrednosti od 4,8 odsto, sektoru trgovine na veliko i malo i popravke motornih vozila 5,2 odsto, sektoru informisanja i komunikacija 3,8 odsto, sektoru građevinarstva 5,7 odsto, sektoru saobraćaja i skladištenja 4,5 odsto i u sektoru usluga smeštaja i ishrane 10,8 odsto.
Realni pad bruto dodate vrednosti zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 11,2 odsto, kao i u sektoru snabdevanja električnom energijom, gasom i parom 4,2 odsto.
Posmatrano sa rashodne strane, najveći realni rast beleže izvoz dobara i usluga 8,2 odsto i uvoz dobara i usluga 11,1 odsto, pri čemu bruto investicije u osnovna sredstva imaju realni rast od 7,3 odsto.
Izdaci za finalnu potrošnju imaju realnu stopu rasta od 2,2 odsto, od čega je realni rast izdataka za ličnu potrošnju sektora domaćinstava 2 odsto. Izdaci za ličnu potrošnju države imaju realni rast od 3,7 odsto, a izdaci za kolektivnu potrošnju rast od 2,7 odsto, dodaje se u saopštenju.