Sankcije koje je Zapad uveo Rusiji mogle bi se prelomiti i preko leđa hrvatske tvrtke JANAF, koja ne posluje na ruskom tržištu, ali isporučuje sirovu naftu Naftnoj industriji Srbije.
Većinski joj je vlasnik ruska tvrtka Gazprom Neft. Ako se uredba o sankcijama ne promijeni, JANAF Srbiji više neće moći isporučivati naftu.
Inače, naftovodno-skladišni sustav JANAF-a međunarodni je sustav transporta nafte od Terminala Omišalj do domaćih i inozemnih rafinerija u jugoistočnoj i srednjoj Europi. Izgrađen je za potrebe rafinerija u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji te Bosni i Hercegovini, kao i korisnika u Mađarskoj te Češkoj i Slovačkoj. Kapacitet naftovoda iznosi 20 milijuna tona nafte godišnje.
15. svibnja JANAF bi mogao zatvoriti ventile prema Srbiji ako sankcije ostanu na snazi. Za hrvatsku tvrtku u većinskom vlasništvu države to bi moglo značiti - manji prihod. Iz Janafa su priopćili kako se "temeljem trenutno dostupnih informacija ne očekuju značajna negativna odstupanja u poslovanju Društva".
No JANAF je visokoprofitabilna tvrtka. Osim od transporta, prihode ostvaruju i skladištenjem nafte. Sankcije uvedene Gazprom Neftu, ruskoj tvrtki koja je većinski vlasnik Naftne industrije Srbije, ne bi trebale znatnije utjecati na poslovanje našeg JANAF-a, tvrde stručnjaci.
- Očekuje se da bi JANAF imao oko 20% manje prihode. Ako znamo da JANAF godišnje uprihoduje 790 milijuna kuna - dakle, gotovo 110 milijuna eura. Neto dobit mu je 234 milijuna kuna, dakle JANAF posluje s 34% čiste dobiti, kaže energetski stručnjak Ivica Jakić.
Ne postigne li se dogovor, osjetit će Srbija
Ako se prihodi smanje, to bi se moglo nadomjestiti dijelom na drugim tržištima. Oko 16 posto, smatra energetičar Igor Grozdanić - oni mogu prodati kupcima u BiH, Mađarskoj i u okruženju. Što se tiče JANAF-a, nema panike, vjerujem da će se razgovarati i dogovoriti, dodaje.
Ne postigne li se dogovor, sankcije nametnute Rusiji, osjetit će Srbija. Toj zemlji naftovod kroz Hrvatsku najjednostavniji je dobavni pravac.
- Da napune sve što postoji, u Srbiji trebali bi imati tri mjeseca dizela i benzina i nakon toga "par-nepar". Realno mogu dovlačiti derivate sa Sjevernog toka, ali koja je to cijena? To će biti astronomska cijena i količine nisu dostatne, kaže prof. Saša Žiković s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
U Srbiji se traži rješenje
- Na tržištima u Srbiji govori se da je taj rok 15. svibnja čak i moguć da bi došlo do promjene vlasničke strukture, ako znamo da 65% vlasništva u Naftnoj industriji Srbije drži Gazprom Neft. Dakle, trebalo bi promijeniti vlasničku strukturu u većinskom paketu, napominje Jakić.
Razmatraju se i alternativni pravci uvoza sirove nafte te kupnja derivata. Ostalo je još mjesec i pol.