Energetika - Bosna i Hercegovina

Sporost provođenja energetske efikasnosti u BiH

U posljednje vrijeme u Bosni i Hercegovini se sve više govori o energetskoj efikasnosti i njenoj važnosti.

Kako nam je kazala Jasmina Katica, šefica Odsjeka za energetsku efikasnost Ministarstva prostornog uređenja FBiH, priča o tome je počela prije četiri godine kada je implementiran projekt IPA 2007, takozvani delter projekt. Taj projekt je, kazala je, imao za cilj razviti zakonodavstvo, implementirati ugovore o energetskoj zajednici kroz transponiranje direktiva, izraditi zakon i napraviti nekoliko pilot-projekata energetske efikasnosti. U tom projektu su učestvovale i Federacija BiH i RS i dobijen je tekst zakona o energetskoj efikasnosti.

Ekonomski značaj

Na pitanje šta je do sada urađeno, Katica je kazala kako su se institucionalno ustrojili, oformili Odsjek za energetsku efikasnost, neki uspostavili minimalne ljudske kapacitete, zatim sredili tekst zakona koji su dobili, svako u svojim institucijama spram svojih nadležnosti.

- Radili smo puno na promovisanju energetske efikasnosti, učestvovali na raznim konferencijama i sajmovima. Uglavnom smo širili svijest javnosti i paralelno pokušavali doći do toga da se usvoji tekst zakona. Sretna okolnost je ta što smo mi imali naš zakon o prostornom uređenju koji se jednim članom odnosi na energetsku efikasnost, još iz izmjena iz 2010. Tada smo mi već uveli obavezu energetskih certificiranja, zatim definisali izradu nove struke, takozvanih energetskih voditora ili energetskih certifikatora koji će evidentirati energijske karakteristike zgrade i izraditi certifikat. Tako da smo promovisali podzakonske akte proizašle iz tog našeg zakona o prostornom uređenju. Istovremeno, čekali smo da se zakon o energetskoj efikasnosti donese, ali on nažalost još nije donesen, a to je naša najveća spona, tačka koja nam smeta u daljem razvoju. Zašto - zato što je to sistemski propis. Naš zakon o prostornom uređenju se odnosi samo na objekte u federalnoj nadležnosti, a zakon o energetskoj efikasnosti bi bio obavezujući za sve nivoe vlasti, naročito za kantone gdje je najveći dio objekata u njihovoj nadležnosti, kazala je Katica.

Ministarstvo prostornog uređenja i Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH, koje je i predlagač zakona, zakon su napravili i uradili javne rasprave.

- Mi smo svoj dio uradili i predali Parlamentu prije dvije godine. Zakon je usvojen u Parlamentu, u prethodnom sazivu Vlade i u Predstavničkom domu i trebao ga je usvojiti Dom naroda, ali su se u međuvremenu desili izbori, došla je nova vlast, novi saziv koji kaže da ga ne interesuje šta je radio prethodni i vratio je to na početak. Tako da je on ponovo vraćen na usvajanje u Predstavnički dom, a koliko ja znam Parlament ne održava sjednice. Mislim da ih treba na sve moguće načine tjerati (provocirati) da daju odgovor i da se inicira da dođe do usvajanja ovog zakona, jer to je tekst zakona koji je totalno nepolitičan, poručila je Katica.

Zakon bi, kako je kazala, obavezao na to da sve javne zgrade, između ostalog, uspostave energetske menadžmente, što ništa ne košta, te da imaju certifikat, da tačno znaju koliko energije troše. Kao primjer uštede, Katica je navela gašenje sijalice i radijatora kada nam ne trebaju, te postavljanje termoizolacijske fasade. Suština je, smatra ona, da građani prepoznaju važnost uštede energije i da se usvoji zakon jer, čim se implementiraju mjere iz zakona, pokreće se i privreda, razvija se građevinski sektor, otvaraju se nova radna mjesta...

- Ekonomski značaj je također veliki, ali, da ne bih nešto ja sama izmišljala, poslužiću se rezultatima studije koju je radila Svjetska banka prije nego je odlučila da realizuje ovaj projekt u BiH. Analizirajući potencijale ušteda i tržišta ovdje oni su zaključili da, primjera radi, investiran milion eura u mjere energetske efikasnosti u BiH otvara 19 novih mjesta trajno. Dakle, samo jedan milion eura, to je beznačajna cifra, ali zaista daje 19 novih radnih mjesta, a da ne kažem uštede u budžetu i tako dalje. Tako da, sa ekonomskog aspekta, računajući te uštede, to bi dovelo do otvaranja novih radnih mjesta, pokretanja građevinskog sektora, mi praktično podižemo našu ekonomiju i privredu i to je nesumnjivo, istakla je Katica.

Pozitivni primjeri

Neke općine, primjera radi Livno, sufinansiraju zamjenu fasada na zgradama, što je sve češći slučaj u BiH, a Katica je kazala kako su iz Ministarstva, kako bi što više osvijestili ljude i pokazali koliko su mjere energetske efikasnosti afirmativne i dobre, davali svoja sredstva općinama u Federaciji.

- U četiri godine smo investirali 3,1 milion KM, tako što smo javnim pozivom tražili da općine apliciraju za projekte i mi smo s njima zajedno išli u sufinansiranje. Projekt je bio opsežan i preko 48 općina je učestvovalo u njemu. Željeli smo time pokazati koliko su ustvari investicije u te mjere energijske efikasnosti samoodržive. Velika je osviještenost, ali biće i još veća vremenom. Mislim da bi priča u medijima trebala da ide u afirmativnom smjeru, da ljudi imaju informaciju da je investiranje u energijsku efikasnost ustvari samoodrživo, da ima izvora finansiranja i u ovom ministarstvu, u fondovima, i već smo pomenuli projekte Svjetske banke, IPA projekti. Ima, samo osmislite projekt da utoplite vašu zgradu, vrtić, bolnicu, školu.., poručila je Katica.