Javno preduzeće „Srbijagas” ozbiljno razmišlja o proširenju postojećih kapaciteta skladišta gasa Banatski Dvor sa sadašnjih 450 miliona, na oko 1,2 milijarde kubika gasa godišnje, što je polovina ukupne srpske potrošnje, kaže Dušan Bajatović, generalni direktor „Srbijagasa”. Ukoliko bi se ovaj projekat realizovao s ruskim partnerom „Gaspromom”, koji je većinski vlasnik Banatskog Dvora, Srbija bi u potpunosti mogla da reši pitanje redovnog snabdevanja ovim energentom i posle 2019. godine kada Rusija namerava da obustavi isporuku gasa preko Ukrajine. Zbog toga Srbija mora da bude spremna i obezbedi dovoljno gasa budući da za sada nema alternativnog pravca snabdevanja, kaže prvi čovek „Srbijagasa”. Upitan da li to znači gradnju novog skladišta, Bajatović kaže da će se iskoristiti sadašnji kapacitet s dodatnim bušenjem. Pitanje je samo odakle po najpovoljnijoj ceni dovesti nove količine gasa.
Javno preduzeće „Srbijagas” ozbiljno razmišlja o proširenju postojećih kapaciteta skladišta gasa Banatski Dvor sa sadašnjih 450 miliona, na oko 1,2 milijarde kubika gasa godišnje, što je polovina ukupne srpske potrošnje, kaže za „Politiku” Dušan Bajatović, generalni direktor „Srbijagasa”.
Ukoliko bi se ovaj projekat realizovao s ruskim partnerom „Gaspromom”, koji je većinski vlasnik Banatskog Dvora, Srbija bi u potpunosti mogla da reši pitanje redovnog snabdevanja ovim energentom i posle 2019. godine kada Rusija namerava da obustavi isporuku gasa preko Ukrajine. Zbog toga Srbija mora da bude spremna i obezbedi dovoljno gasa budući da za sada nema alternativnog pravca snabdevanja, kaže prvi čovek „Srbijagasa”.
Upitan da li to znači gradnju novog skladišta, Bajatović kaže da će se iskoristiti sadašnji kapacitet s dodatnim bušenjem. Pitanje je samo odakle po najpovoljnijoj ceni dovesti nove količine gasa.
– Za sada je prioritet vlade povezivanje sa Bugarskom, ali ni taj pravac gasovoda ne može da obezbedi dovoljne količine gasa, jer i Bugarska najviše gasa dobija iz Rusije, pa ako „Gasprom” obustavi isporuke i oni će ostati bez ovog energenta. Količine plavog energenta, koje treba do Bugarske da stignu iz Azerbjedžana, već su zakupljene i tog gasa nema dovoljno – kaže on.
Bajatović dodaje da bi vlasništvo i u drugoj fazi gradnje Banatskog Dvora ostalo isto. „Gasprom” bi bio većinski vlasnik, jer se to pokazalo kao dobra saradnja. Ovo bi sada praktično bilo i proširenje međudržavnog sporazuma s Rusijom kojim je bila predviđena gradnja prve faze podzemnog skladišta gasa, objasnio je on.
– Banatski Dvor će u potpunosti biti spreman i za narednu grejnu sezonu i to za najteže uslove ukoliko dođe do eventualnih nestašica gasa. Dugovanja za gas su izmirena u potpunosti, čak i ona nastala od 1996. do 2001. godine – ističe Bajatović.
Za svaki slučaj „Srbijagas” već sada razmišlja o rezervisanju i dodatnih skladišta u Mađarskoj kako bi tokom zime bilo dovoljno gasa za sve potrošače.
Osnovni uslov za dalje proširenje skladišnih kapaciteta u Banatskom Dvoru je postojanje povećanog zahteva za skladištenje gasa, što je uslovljeno daljim razvojem gasnog tržišta u Srbiji i povećanjem potrošnje gasa.
„Srbijagas” je, kaže Bajatović, povećao stepen naplate dugovanja sa 60 na 85 odsto, ali i taj procenat nije dovoljan, jer se očekivalo da to bude oko 90 odsto o čemu će razgovarati i sa MMF-om.
– Politika je da se do Nove godine gasom snabdevaju samo oni koji mogu da utiču na razvoj privrede. Tako nećemo obustaviti isporuke gasa, primera radi, „Azotari” koja proizvodi veštačka đubriva i snabdeva domaću poljoprivredu, ali ni to tolerisanje dugova ne može biti neograničeno. Cilj je da se dugovanja više ne povećavaju – navodi on.
Upitan kako će reštiti problem dugova „Staklare” u Paraćinu koja je probila rok da plati gas, on kaže, da mu je rečeno da će se ti dugovi namiriti iduće nedelje i to u iznosu od pet miliona evra. S tim što bi „Staklara” ubuduće trebalo da plaća unapred za dvomesečne isporuke.
Nerealno je očekivati da će neko od dužnika moći da plati odjednom dug za gas od 300 do 400 miliona, ali to neće biti razlog da se ide u bilo kakvu konverziju dugova. „Srbijagas” neće na to više pristajati. Važno je da je uprkos problemima s naplatom ova firma uspela da otplati dug za kredit od oko 60 miliona evra za koliko je sada manja rupa u budžetu čime su se i zahtevi MMF-a ostvarili – zaključuje on.