Kompanija NIS planira da poveća investicije u proizvodnju i istraživanje nafte i gasa u Srbiji sa ovogodišnjih 15 milijardi na 25 milijardi dinara u 2013. godini. NIS će, prema planu, utrostručiti ulaganja u kadrove, istraživanja, nove tehnologije i širenje poslovanja u regionu. Do 2020. godine, NIS planira da uveća proizvodnju nafte i gasa na oko pet miliona tona, od čega će se u Srbiji proizvoditi dva miliona tona, a tri miliona u okolnim zemljama. Srbija iz svojih izvora sada obezbeđuje jednu trećinu tih energenata, a dve trećine uvozi. NIS planira naredne godine istraživanje nafte i gasa u Mađarskoj, Rumuniji i Bosni Hercegovini, kao i širenje poslovanja u Zapadnoj Africi, konkretno u Angoli, a regioni od interesa za NIS su Panonski basen, Jadransko more i Zapadna Afrika. U narednoj godini, NIS planira da u saradnji sa EPS-om učestvuje u izgradnji gasnih elektrana - toplana u Novom Sadu i Pančevu.
Kompanija NIS planira da poveća investicije u proizvodnju i istraživanje nafte i gasa u Srbiji sa ovogodišnjih 15 milijardi na 25 milijardi dinara u 2013. godini, najavio je danas generalni direktor ove kompanije Kiril Kravčenko u Press centru Tanjuga.
Kravičenko je, povodom 60. godina od otkrića nafte i gasa u Srbiji, rekao da će NIS, prema planu, utrostručiti ulaganja u kadrove, istraživanja, nove tehnologije i širenje poslovanja u regionu.
Prema njegovim rečima, do 2020. godine, NIS planira da uveća proizvodnju nafte i gasa na oko pet miliona tona, od čega će se u Srbiji proizvoditi dva miliona tona, a tri miliona u okolnim zemljama. Srbija iz svojih izvora sada obezbeđuje jednu trećinu tih energenata, a dve trećine uvozi.
Kravčenko je naglasio da NIS planira naredne godine istraživanje nafte i gasa u Mađarskoj, Rumuniji i Bosni Hercegovini, kao i širenje poslovanja u Zapadnoj Africi, konkretno u Angoli, a regioni od interesa za NIS su Panonski basen, Jadransko more i Zapadna Afrika.
U narednoj godini, NIS planira da u saradnji sa EPS -om učestvuje u izgradnji gasnih elektrana - toplana u Novom Sadu i Pančevu, rekao je Kravčenko.
Kako prenosi Tanjug, Kravičenko je ocenio da ne bi bilo dobro da rudna renta za NIS bude povećana na sedam procenata prihoda od prodaje, jer bi to smanjilo investicije te kompanije u proizvodnju i geološka istraživanja. Povećanje rudne rente uvećalo bi budžet Srbije za oko tri milijarde dinara po osnovu povećanog poreza NIS-a, ali bi smanjilo investicije kompanije za oko sedam milijardi dinara. On je naglasio da o visini rudne rente i eventulanom povećanju treba da razgovaraju predstvanici Srbije i Rusije i dodao da o tome nije bilo reči između NIS-a i Vlade Srbije.
Kravčenko je ukazao da države kroz malu rudnu rentu stimulišu geološka istraživanja, uz napomenu da je u Rusiji rudna renta tri do četiri puta veća nego u Evropi ili našem regionu, ali da su akcize 2,5 do tri puta manje.
U Rusiji je mnogo više nafte i gasa, ali manje prerađivačkih kapaciteta, dok je u Evropi situacija obrnuta, dodao je on. Ugovor između Rusije i Srbije o prodaji većinskog vlasništva NIS-a Gaspromu predviđa, inače, rudnu rentu od tri procenta, do dostizanja isplativosti investicionih projekata. Kravčenko je podsetio da će NIS ove godine platiti više od 93 milijarde dinara poreza i naknada budžetu Srbije i to po osnovu akciza, PDV i rudne rente.
Pošto je ove godine otvoren tender za istraživanje i proizvodnju uljnih škriljaca u Srbiji, Kravčenko je rekao da NIS planira učešće na tenderu sa konzorcijumom vodećih kompanija koje poseduju odgovarajuću opremu (Shell, Chevron, Este...)
NIS će tokom naredne tri godine uložiti 40 miliona evra u geološka istraživanja u Republici Srpskoj, a otvaranje prvih bušotina očekuje u prvom kvartalu 2013., naglasio je on. Kravčeno je naveo da su regioni od interesa za NIS Panonski basen, Jadransko more i Zapadna Afrika, odnosno širenje poslovanja u Angoli.
Tanjug dalje navodi da je govoreći o istorijatu kompanije, Kravčenko podsetio da je odlukom Vlade Federativne Narodne Republike Jugoslavije 10. februara 1949. godine osnovano Preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte sa sedištem u Zrenjaninu, koje 1953. godine dobilo naziv Naftagas.
Od osnivanja do danas, izbušeno je 2.200 istražnih, konturno-istražnih i razradnih bušotina na naftu i gas, otkriveno je 53 naftnih i gasnih polja u okviru kojih je definisano 271 ležište, podsetio je Kravčenko i naveo da se proizvodnja nafte u Srbiji trenutno odvija u pogonima “Srednji Banat” u Zrenjaninu, “Severni Banat” u Kikindi i “Bačka” u Bečeju.