Industrija - Slovenija

Vogrinec: Elan ima budućnost

Scene u kojima alpski skijaši, nakon prolaska kroz cilj i zaustavljanja pred kamerom, pokazuju skije na kojima su prošli strmu stazu ostaju svakome u sjećanju, a na prostorima bivše Jugoslavije malo je bilo onih koji se nisu ponosili kad ugledaju natpis „Elan“. Nosili su ih Bojan Križaj i Mateja Svet.

Jure Franko je na njima došao do prve jugoslavenske medalje na zimskim olimpijskim igrama, letjeli su (i još lete) hrabri slovenski i svjetski skijaši skakač. Ipak, najviše ih je proslavio najveći svih vremena – Ingemar Stenmark.

Švedski skijaš i rekorder po broju pobjeda u Svjetskom kupu, a ostvario ih je 86, i danas je zaštitno lice, ambasador Elana. Nekad su ih nosili mnogi, slavne i olimpijske 1984. godine, bilo je čak 168 skijaša u raznim disciplinama koji su ih koristili. Godine su prolazile, primat je polako nestajao, a danas je sve manje, nažalost, onih koji nose Elanove skije. Massimiliano Blardone im je i dalje vjeran, do pobjedničkih postolja na njemu dolijeće i Peter Prevc. Još je imena sa skijaških staza, no Elan sve više potiskuju drugi proizvođači, piše Al Jazeera Balkans.

I sportski rekviziti, ali i oprema u dvoranama dolazili su godinama i desetljećima iz pogonâ u Begunju. Gotovo da nema dvorane, sportske i školske, koja nije opremljena Elanovim proizvodima. U međuvremenu su, osim skija i sportske opreme, počeli proizvoditi i snowboarde, jahte, dijelove za vjetroelektrane.

Suočen sa surovim tržištem, Elan je počeo kaskati za konkurencijom. Kompaniji je prije nekoliko godina odlučila pomoći država, no Europska komisija je zaključila kako je deset milijuna eura neopravdana potpora renomiranom proizvođaču skijaške i sportske opreme. Zatraženo je od Slovenije da od Elana uzme taj novac, a kad to nisu učinili jer ih nisu imali, iz Bruxellesa je nedavno stigla odluka da se nad kompanijom mora pokrenuti stečaj.

Odluka europskih birokrata, koji smatraju da su prekršena pravila o tržišnom natjecanju, došla je u vrlo nezgodnom trenutku jer se Elan našao na popisu 15-ak kompanija u kojima država ima vlasnički udio i koje namjerava privatizirati. Cijeli proces je zastao.

Slovenski mediji ocjenjuju da je Bruxelles odabrao Sloveniju kao „poligon za testiranje strogih mjera“, kakve ne bi primjenjivali u snažnijim europskim državama. I urednica gospodarske rubrike u ljubljanskom Dnevniku Vesna Vuković smatra da je pričom o stečaju poprilično zakomplicirana cijela situacija u vezi s Elanom.

„Baš se prije nekoliko mjeseci neuspješno okončao postupak privatizacije Elana. Kad se činilo da će firma doći u ruke američkog fonda WAB International, on se iz razloga koji nikad nisu do kraja razjašnjeni – povukao. Sad se na scenu po neslužbenim informacijama vraća. Elan je sada u kutu i time se vjerojatno umanjila i cijena koju su investitori bili spremni ponuditi. Čak ne bih isključila mogućnost da je baš koji od kandidata za kupnju Elana i njegovih konkurenata pomogao lobirati u Bruxellesu za odluku koja ga može potopiti“, ukazuje Vuković.

Podsjeća kako su, na zahtjeve iz Bruxellesa da Elan mora vratiti državnu pomoć, slovenske vlasti pokušavale prodati Elan. Čine to kontinuirano, jer „nitko u Sloveniji ne razmišlja o pokretanju postupka za stečaj Elana i zato ga žele prodati“. Time bi novi vlasnik kompaniju dokapitalizirao, pojašnjava Vuković, a Elan bi došao do novca koji bi vratio državi i na sve to dodao još dva milijuna eura kamata.

U zahtjevu za povrat potpora koje je država Slovenija dala Elanu kroz dokapitalizaciju, što u Bruxellesu smatraju nezakonitom državnom pomoći koja narušava tržišnu konkurenciju, Europska komisija (EK) navodi kako su svi rokovi odavno probijeni.

„O tome pregovaramo oko dvije godine. Kada Komisija donese takvu odluku, pomoć obično treba isplatiti u četiri mjeseca. To znači da smo znatno premašili rok koji je obično razuman u takvim slučajevima“, upozorava glasnogovornik Europske komisije Ryan Heath.

Dok u Sloveniji smatraju da bi kroz privatizaciju mogli osigurati neophodni novac i za to su tražili vremena, Komisija je odlučila sve prekinuti, jer smatraju da je rok za povrat novca istekao prije 20 mjeseci i poručila kako su „pri kraju onoga što bi se moglo nazvati razumni rok“.

„Sada je potrebno reagirati. U protivnom ćemo morati preći u fazu likvidacije“, napominje Heath.

Dok je prije četiri godine prodao gotovo pola milijuna pari skija i više od 200.000 snowboarda, prošlu je godinu završio s prodanih 355.000 pari skija. Kad je zimski program, trenutačno je na osam posto tržišnog udjela na svjetskoj razini.

Novinarka Vuković podsjeća kako je Elan još prisutan i u nautičkoj djelatnosti, pa su 2012. godine prodali 120 jedrilica. Zbog jake krize taj broj je u prošloj godini pao na 78.

Trenutačno zapošljava 530 ljudi. Prošle je godine ostvario 65 milijuna eura prihoda, pri čemu najveći dio na stranom tržištu. Poslovni rezultati i za ovu godinu obećavaju.

„Elan je vodeći na tržištu istočne Europe, dobro stoji i u Njemačkoj, Kanadi i Japanu. U SAD-u je Elan između šest najjačih brendova u zimskom programu. Loše je pozicioniran u Francuskoj, Austriji i Švicarskoj, što je i logično, jer imaju jaku domaću industriju“, navodi Vuković.

Cijelu priču stavlja u širi kontekst, odnosno „neuobičajenu i tešku situaciju“ u kojoj se prije pet godina našlo nekoliko slovenskih kompanija, perjanica tamošnjeg gospodarstva.

„Po njima nije udarila samo svjetska financijska kriza, koja se kasnije pretvorila u recesiju u Europskoj uniji i tzv. dužničku krizu, nego i događaji na domaćem frontu. Većina najvećih slovenskih kompanija bila je u vlasti domaćih vlasnika, ili menadžera ili financijskih fondova, kojima su banke poslije 2009. prekinule kreditiranje ili su sami došli u situaciju da više nisu imali dostup do financijskih resursa. Posljedica toga je da su vlasnici bili prisiljeni ići u prodaju tih firmi, jer nisu bili sposobni da u njih ulože novi kapital“, objašnjava Vuković.

Tvorac jugoslavenskog i slovenskog skijaškog čuda, proslavljeni trener Tone Vogrinec uvjeren je kako Elan neće propasti, jer smatra da stečaj ne znači i prestanak rada proizvođača na čijim su proizvodima, a posebno skijama stasali mnogi prvaci.

„I dalje će se u Elanu praviti skije, ali pitanje je tko će biti vlasnik i nastaviti proizvodnju. Pitanje je koji će to biti kapital, kakav će imati interes, ali sam siguran da vlasnici koji dođu iz inozemstva nemaju nikakvih sentimentalnih obaveza prema lokalnom stanovništvu. Samo gledaju svoj profit i taj profit ide van. Za vrijeme stare države bilo je drugačije i svaka je firma imala osjećaj za sredinu u kojoj je radila – financirali su kulturu, sport, zdravstvo, školstvo, apsolutno sve. Stranim kapitalistima onaj tko iz društva dođe tražiti pomoć, neće stići dalje do ulazne kapije, a kamoli do direktora. To je žalosno“, upozorava Vogrinec.

Sjeća se slavnih vremena u kojima je i Elanova tehnologija u proizvodnji skija pomogla u stvaranju velikih skijaških zvijezda. No, smatra da je uloga te kompanije bila mnogo značajnija.

„Bez Elana jugoslavenskog, a kasnije slovenskog, skijanja ne bi bilo, jer se bilo koji strani proizvođač, koji je imao interes da financira i dostavlja opremu, zanimao za već gotove skijaše, one koji su u svjetskom vrhu već bile neke marke. Elan je uvijek bio spreman da financira i djecu, i juniore, i B ekipu... Bez tih mladih, koji su bili na čekanju, ne bi bilo jugoslavenskog skijanja. Dakle, bez Elana ne bi bilo skijanja na ovim prostorima“, zaključuje Vogrinec.

Za kraj, i u Elanu su optimistični, navodeći kako je „poslovanje dobro, a u odnosu na prošlu godino zabilježeni su 19 posto viši prihodi“. Ukazuju i kako imaju pozitivan novčani tok te planiraju „godinu završiti u pozitivi“.

„Pismo Europske komisije, koja poziva na vraćanje navodno nezakonite državne pomoći nije bilo upućeno na Elan, niti se kompaniji išta nameće. U slučaju da bi Elanu bile nametnute bilo kakve sankcije, koristit ćemo sva pravna sredstva za zaštitu interesa kompanije, marke i radnika“, poručuju iz Elana, zaključno vjerujući u nastavak kontinuiranog postojanja kompanije, koja je u svijetu priznata i poznata skoro 70 godina.