Održavanje postojeće infrastrukture, stvaranje finansijske održivosti željezničkog sektora, usklađivanje akciza za gorivo i naknada za registraciju vozila s onima koje važe u EU, dio su onoga na čemu će vlasti Bosne i Hercegovine raditi do 2030. godine, kada je u pitanju saobraćajna politika. Naime, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH od 2007. godine pokušava da s entitetskim ministarstvima saobraćaja usaglasi Okvirnu saobraćajnu politiku o kojoj će Predstavnički dom parlamenta BiH danas i raspravljati. Usvajanje ovog dokumenta neophodno je kako bi se nastavilo buduće finansiranje saobraćaja u BiH od strane Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke s obzirom na to da je EU finansiranje uslovila izradom strateških dokumenata, a što je i obaveza BiH nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH.
Održavanje postojeće infrastrukture, stvaranje finansijske održivosti željezničkog sektora, usklađivanje akciza za gorivo i naknada za registraciju vozila s onima koje važe u EU, dio su onoga na čemu će vlasti Bosne i Hercegovine raditi do 2030. godine, kada je u pitanju saobraćajna politika.
Naime, Ministarstvo prometa i komunikacija BiH od 2007. godine pokušava da s entitetskim ministarstvima saobraćaja usaglasi Okvirnu saobraćajnu politiku o kojoj će Predstavnički dom parlamenta BiH danas i raspravljati. Usvajanje ovog dokumenta neophodno je kako bi se nastavilo buduće finansiranje saobraćaja u BiH od strane Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicione banke s obzirom na to da je EU finansiranje uslovila izradom strateških dokumenata, a što je i obaveza BiH nakon stupanja na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH.
"Zbog nepostojanja okvirne saobraćajne politike, BiH je onemogućen pristup fondovima iz IPA II komponente i EU svoj stav neće promijeniti sve dok ne bude usvojena strategija saobraćaja u BiH", navodi se u dokumentu koji govori o saobraćajnoj politici BiH do 2030. godine.
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS kažu da su dali saglasnost na predloženi tekst te da su prihvaćeni prijedlozi i sugestije RS na kojima je insistirano, a to je da se jasno definišu nadležnosti entiteta, s obzirom na to da je upravljanje, izgradnja i održavanje transportne infrastrukture u nadležnosti entiteta.
"Radi se o okvirnom dokumentu na osnovu kog će se donositi strategija razvoja, propisi, programi, planovi i odlučivati o smjerovima razvoja i prioritetima na nivou BiH, njenih entiteta i Brčko distrikta BiH", rekli su u Ministarstvu saobraćaja i veza RS.
Inače okvirna saobraćajna politika BiH je preduslov za izradu strategije saobraćaja BiH do 2030. godine u kojoj će se naći konkretni projekti. Prema nezvaničnim informacijama, nakon što bude usvojena okvirna saobraćajna politika BiH, vlasti BiH tražiće od EU oko milion KM za izradu strategije, koja sasvim sigurno neće biti završena prije kraja 2016. godine.
Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma parlamenta BiH, rekao je da je ova komisija usvojila zaključak da prilikom izrade strategije i akcionih planova bude obavljena javna rasprava kako bi se u obzir uzeli i interesi lokalnih zajednica.
"U ovom momentu evidentno je da će svoje mjesto u strategiji naći nekoliko projekata, a to su gradnja mosta preko Save u Svilaju, gradnja mosta kod Gradiške, izgradnja puta od Banjaluke prema Lašvi, završetak koridora 5c", rekao je Novaković.
Što se tiče samog okvirnog dokumenta, prioriteti su postavljeni na način da se raspoloživim novcem održava postojeća infrastruktura i da se ozbiljno, koordinisano i strateški radi na finansijskoj održivosti željeznica.
"U željezničkom saobraćaju slabo stanje infrastrukture i voznog parka povećava finansijske gubitke i prijeti održivosti željezničkih operacija", navodi se u Okvirnoj saobraćajnoj politici od 2015. do 2030. godine.
Ojačavanje inspekcijskih organa, uklanjanje uskih grla, posebno na graničnim prelazima, zatim usklađivanja akciza za gorivo s onima u EU, uvođenje posebnih naknada za ceste, takođe su koraci koji će biti preduzeti kako bi se saobraćajna infrastruktura BiH podigla na viši nivo.
Kada je u pitanju vazdušni saobraćaj, dokumentom se skreće pažnja na to da se povećanjem kapaciteta aerodroma iznad nivoa usluga umanjuju raspoloživa sredstava za ostala poboljšanja, te da je neophodno za svaki aerodrom posebno definisati program razvoja, koji uključuje i po potrebi privatizaciju, davanje koncesije i druge modele javno-privatnog partnerstva.
Ciljevi Okvirne saobraćajne politike 2015 - 2030. godine
- da zadovolji društvenu i ekonomsku tražnju
- da pruži najviši nivo usluge pri najnižim mogućim troškovima
- da ispunjava zahtjeve u pogledu informacionog sistema i sigurnosti
- da bude finansijski održiv i na osnovu glavnih izvora finansiranja u rasponu od korisničkih naknada, opštih budžetskih izvora do privatnog sektora, zadovoljava potrebe održavanja, poboljšanja i razvoja saobraćajne infrastrukture
- da bude regulisan u skladu sa standardima i propisima EU i Ustavom BiH
- da ima minimalno dopušteni negativan uticaj na ekologiju
- da osigura razvoj saobraćaja u funkciji evropske povezanosti BiH