Minimalac bez poreza

Bez autora
Apr 25 2010

Reformom poreskog sistema, koja treba da se okonča do kraja ove godine, trebalo bi da se neoporeziva osnovica za plate poveća sa sadašnjih šest na 16.500 dinara, a da se svaka isplata preko te sume oporezuje jedinstvenom stopom – 20, a ne 12 procenata.To je, za sada, samo jedan od predloga. Ima i drugih. Šta se time želi? Da se poslodavci oslobode svakog nameta na niske plate ne bi li bez poreskih zahvatanja povećali zarade najmanje plaćenim radnicima i što više prijavili onih koji rade na crno, a da se, u isti čas, ne smanje fiskalni prihodi, jer će se u državnu kasu sliti više para korekcijom minimalne stope i od šireg obuhvata većih plata.

Minimalac bez porezaReformom poreskog sistema, koja treba da se okonča do kraja ove godine, trebalo bi da se neoporeziva osnovica za plate poveća sa sadašnjih šest na 16.500 dinara, a da se svaka isplata preko te sume oporezuje jedinstvenom stopom – 20, a ne 12 procenata.

To je, za sada, samo jedan od predloga. Ima i drugih. Šta se time želi?

Da se poslodavci oslobode svakog nameta na niske plate ne bi li bez poreskih zahvatanja povećali zarade najmanje plaćenim radnicima i što više prijavili onih koji rade na crno, a da se, u isti čas, ne smanje fiskalni prihodi, jer će se u državnu kasu sliti više para korekcijom minimalne stope i od šireg obuhvata većih plata.

To znači da će, recimo, na prosečnu platu od 32.000 dinara malo više od polovine – 16.500 biti bez poreza, a ostatak bi se opteretio sa 20 odsto. Što veća plata, više para, ali uz istu stopu.

Tako će se, računaju, predlagači poreske reforme umesto sadašnjih 65 dinara na svakih 100 dinara neto zarade, smanjenjem doprinosa za socijalno osiguranje, ubuduće plaćati 47 dinara. Progresivnijim oporezivanjem većih zarada opterećenje najugroženijih radnika koji primaju minimalnu zaradu (polovina od prosečne), smanjilo bi se na 35 od 100 dinara neto zarade. Ideja autora poreske reforme je da se dodatni prihodi u državnu kasu prikupljaju povećanjem poreske stope na zarade sa 12 na 20 odsto, ali to ne bi važilo za plate niže od 16.500 dinara.

Milojko Arsić, jedan od autora, smatra da bi reforma poreza na zarade i dohodak građana i poreza na dobit preduzeća trebalo da se sprovedu već do kraja godine, a da se postepeno uvode izmene u naplati poreza na imovinu.

– Jedna od mana postojećeg poreskog sistema je u tome što su različiti izvori dohotka različito oporezovani – kaže Arsić. – On ima i malu progresivnost, jer je neoporezivi deo zarade sada samo 6.000, a cilj promena je da se on poveća. Drugo, porez na ukupan godišnji prihod plaća samo oko jedan odsto obveznika. A među njima su advokati, kontrolor leta, ali nema nijednog velikog preduzetnika. Zato se predlaže proporcionalni porez na zarade, sa jedinstvenom poreskom stopom i neoporezivim delom od 16.500 dinara. Na ostatak plate preko neoporezive sume plaćao bi se porez po jedinstvenoj stopi od 20 odsto. Postoji i drugi predlog, da neoporezivi deo zarade bude 10.000 dinara. Tada bi na zarade od 10.000 do 30.000 dinara porez bio 10 odsto, a na zarade preko 30.000 dinara plaćao bi se porez od 20 odsto. Suština je da ukoliko se smanji poreska stopa, smanjio bi se i neoporezivi deo, ali je cilj da se u budžet prikupi ista količina para.

Predložena progresivnija raspodela poreskog tereta pomogla bi da se smanji nezaposlenost, koja je u Srbiji najveća među slabije kvalifikovanom radnom snagom sa nižim primanjima, ukazuje Nikola Altipamarkov iz USAID projekta podrške ekonomskom razvoju Srbije i jedan od autora predloga nove poreske politike.

– Poreske utaje i siva ekonomije postoje u svim državama. U zemljama Evropske unije je između 10-15 odsto bruto domaćeg proizvoda, a u Srbiji oko 30 odsto BDP-a – ukazuje Altipamarkov. – U Srbiji nisu retki poslodavci koji svojim radnicima isplaćuju deo prihoda „na ruke”, čime se izbegava plaćanje poreza i doprinosa, dok se obaveze po osnovu poreza na dodatu vrednost redovno obračunavaju i izmiruju. Povećanjem više stope PDV sa 18 na 22 odsto, a niže sa osam na 12 procenata, gde je najmanje utaja, i smanjenim oporezivanjem zarada, gde su poreske utaje najviše, smanjio bi se obim sive ekonomije.

Mnogi privrednici u Srbiji smatraju da metod naplate PDV nije odgovarajući i da doprinosi manjku likvidnosti privrede. PDV obveznici su u obavezi da odgovarajuća sredstva uplaćuju mesečno, odnosno tromesečno, na osnovu fakturisanog prometa u prethodnom periodu. Privrednici bi želeli da se PDV ne plaća na fakturisan promet, već na naplaćen promet, jer plaćanja među privrednim subjektima često kasne i po nekoliko meseci.

Altipamarkov tvrdi da navedene primedbe ne stoje. Srpski PDV sistem prati evropsku praksu i direktive Evropske unije koji definišu nastanak PDV obaveze na osnovu fakturisanog, a ne naplaćenog prometa. Takav sistem naplate PDV-a se godinama primenjuje u evropskim zemljama, a njihove privrede ne pate od problema „hronične nelikvidnosti”.

– Dakle, pravi problem koji je neophodno rešiti jeste nelikvidnost srpske privrede, a ne organizacija samog PDV sistema – tvrdi Altipamarkov. – Drugo, često se pominje i da bi povećanje PDV-a povećalo inflaciju. Međutim, povećanje PDV-a može da, eventualno, izazove samo jednokratno povećanje nivoa cena. PDV sistem nema nikakav dodatni dugoročni uticaj na inflaciju.

Predstojećim promenama poreskog sistema Srbija nastoji da poboljša konkurentnost svoje privrede.

– Poreska konkurencija smanjivanjem poreza na dobit i poreza na dohodak, kako bi se privukle strane investicije, naročito je vidljiva u regionu istočne Evrope – napominje Altipamarkov.

Sa tom praksom počela je Slovačka 2004. godine uvođenjem proporcionalnog poreza na dobit i dohodak od 19 odsto.

Zatim se pridružila Rumunija u 2005. godini s porezom od 16, da bi Bugarska, Makedonija i Albanija u proteklih nekoliko godina uvele proporcionalne poreze od 10 odsto. Češka je u 2008. takođe uvela proporcionalni porez od 15 odsto, dok je Crna Gora najavila uvođenje proporcionalnog poreza od devet procenata u 2010. godini.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik